Kaže nam kako je u ovoj godini najveći negativni rizik koronavirus, zbog kojeg bi produljeni lockdowni mogli usporiti gospodarski rast ili nas čak gurnuti u recesiju s obzirom na visok udio turizma u našoj ekonomiji.

'Negativni rizici proizlaze iz ponavljajućih valova pandemije, dugotrajnijeg oporavka u eurozoni, kolebljivosti financijskih tržišta te u konačnici snažnijeg pada domaćeg tržišta rada', upozorava.

Što se tiče obnove potresom pogođenih područja, Stojić priznaje da su mirovinci zainteresirani za obnovu kad bi bilo dobrih i stručno vođenih projekata, a kako će koronakriza sigurno ostaviti traga na bilancama poduzeća, spremni su sudjelovati u njihovoj dokapitalizaciji.

Protekla godina bila je prilično turbulentna na tržištu kapitala. Podaci Hanfe otkrivaju da su fondovi pod upravom PBZ/CO-a nadmašili konkurenciju te su sve kategorije bile u plusu. Kako vam je to uspjelo i po čemu je vaš portfelj različit u odnosu na konkurenciju?

U izazovnoj 2020. godini obvezni mirovinski fondovi PBZ/Croatia osiguranje u sva tri portfelja (A, B, C) ostvarili su prinos od oko dva posto (A: 1,92 posto, B: 2,19 posto, C: 2,38 posto) zahvaljujući daljnjoj kvalitetnoj transformaciji imovine pod upravljanjem u (inozemne) dionice te određene alternativne klase, kao i rastu cijena državnih obveznica, još uvijek dominantne imovinske klase u ukupnoj imovini. Također su lani 'odradile' neke od naših najjačih dioničkih pozicija iz Slovenije i Hrvatske. U protekle tri godine fond kategorije A ostvario je prosječni godišnji prinos od 6,03 posto, kategorije B 4,70 posto, a fond kategorije C 3,83 posto.

U 2021. počelo je masovnije cijepljenje protiv koronavirusa, a u SAD-u dolazi do transfera vlasti. Što očekujete od globalnih tržišta ove godine - nadate li se boljim prinosima nego lani i kako ih mislite ostvariti?

Uz obaveznu ogradu zbog velike neizvjesnosti prognoziranja tržišnih kretanja, pretpostavke s kojima smo ušli u 2021. nose određenu dozu optimizma. To možemo zahvaliti početku masovne distribucije više efikasnih i sigurnih cjepiva za Covid-19 te proteku duljeg perioda povišenih rizika (trgovinski ratovi, razvoj pandemije, neizvjesni američki izbori). Iako prevaga demokrata u američkom Senatu uz većinu u Domu zastupnika olakšava fiskalnu ekspanziju, tijesna i heterogena većina međutim reducira rizike po deficit proračuna, rast poreza, regulaciju poslovnih sektora te odljev kapitala. Bez obzira na izmjenu vodstva u Bijeloj kući, vjerujem da će Amerikanci zadržati kontinuitet liberalnih pro-business politika u okruženju 'male' države, a Bidenov kabinet unijet će više diplomacije u svjetsku ekonomsku politiku. Pored nastavka rekordne monetarno-fiskalne koordinacije, nastavlja se trend pozitivnih revizija rasta zarada po dionici (prosječno 18 posto u dvije godine), a tržište rada oporavlja se nakon pandemijskog šoka brže u odnosu na ranija očekivanja. Ovi procesi nadalje su podržani labavljenjem restrikcija za prevenciju širenja virusa kao ključnog faktora za novi globalno/sektorski-sinkronizirani ekonomski ciklus.

Povoljan 'miks' ekonomskog rasta, ‘zdrave’ inflacije, atraktivan dividendni prinos u odnosu na dugoročne kamatne stope (oko tri puta u slučaju indeksa S&P 500) povećava atraktivnost dionica u odnosu na obveznice. Štoviše, očekivani pad premije rizika na ulaganja u dionice u odnosu na uzlaznu normalizaciju nerizičnih kamatnih stopa omogućuje dodatni pad troška kapitala. U skladu sa svime, očekuje se daljnji rast dioničkih tržišta, što bi uslijed daljnje transformacije portfelja u korist dionica trebalo imati pozitivan efekt na prinose na našu imovinu pod uvjetom da ne dođe da većih poremećaja na svjetskim tržištima. Rekordan period pada kamatnih stopa i rasta dioničkih indeksa u desetak godina zahtijeva oprez u pogledu očekivanih prinosa iz tradicionalnih klasa imovine fokusiranjem na alternativne klase poput private equity fondova, infrastrukture i ostalog, kao i domaćih kompanija u kojima naši fondovi imaju velike vlasničke udjele.

Hrvatsku su uz pandemiju lani pogodila dva katastrofalna potresa. Ranijih godina bili ste jedan od najtočnijih ekonomista, svi su iščekivali vaše prognoze. Što predviđate za ovu godinu - možemo li očekivati snažniji oporavak ako krenemo u obnovu Petrinje i Zagreba uz popuštanje epidemioloških mjera?

U 2021. očekujemo oporavak rasta BDP-a od oko 4,5 posto zahvaljujući solidnom oporavku turizma (poslije jenjavanja restrikcija fizičke distance), osobne potrošnje te inozemne potražnje. Pored turizma, na potrošnju pozitivno utječu niži porezi na dohodak te pad povišene stope štednje. Poboljšani izgledi potencijalne stope rasta nakon restrukturiranja niza gubitaša u proteklim godinama, povećana apsorpcija fondova EU-a, rast građevinskih aktivnosti (podržan obnovom Zagreba i Banovine nakon potresa), kontinuirana tehnološka obnova izvoznika, visoka zadržana dobit posljednjih godina te sve povoljnije (investicijsko) financiranje poduzeća stvaraju povoljno okruženje za investicije. Zahvaljujući značajnom priljevu iz fondova EU-a nove generacije, proračunskoj omotnici 2021.-2027. te ugovorenim, a neisplaćenim sredstvima iz prethodne perspektive EU-a, Hrvatskoj je na raspolaganju pet posto BDP-a godišnje u otprilike sljedećih deset godina. U narednom razdoblju stoga imamo priliku značajno povećati doprinos javnih investicija koje su u proteklim godinama realizirane ispod očekivanja. Pritom je bitno da se nastavi podrška konkurentnosti poduzeća daljnjim smanjenjem poreza i parafiskalnih nameta kako bi ukupni apsorpcijski kapacitet iz fondova EU-a bio veći.

Što nas pak čeka ako se koronakriza nastavi i u većem dijelu 2021. - koliko dugo naša ekonomija može biti u lockdownu i kakve bi posljedice dugotrajno zatvaranje moglo ostaviti?

Opisani slučaj neizostavan je dio analize negativnih rizika, čija materijalizacija može usporiti rast ili gurnuti ekonomiju u recesiju s obzirom na relativno visok udio turizma u širem smislu u ekonomiji. Negativni rizici proizlaze iz ponavljajućih valova pandemije, dugotrajnijeg oporavka u eurozoni, kolebljivosti financijskih tržišta te u konačnici snažnijeg pada domaćeg tržišta rada. Pozitivno u smislu ublažavanja budućih ekonomskih šokova to je što Hrvatska još od svjetske financijske krize iz 2008. kontinuirano poboljšava strukturu rasta iznadprosječnim stopama rasta robnog izvoza u odnosu na druge sastavnice BDP-a. To pokazuje da se, suprotno uobičajenoj percepciji, sve manji dio ekonomije koncentrira u turizmu.

Mogu li po vama mirovinski fondovi aktivnije sudjelovati u obnovi nakon potresa i bi li hipotetski podržali državne inicijative za financiranjem obnove novim obveznicama ili postoje neki bolji modeli?

S obzirom na specifičan javno-privatni karakter imovine, mirovinski fondovi zainteresirani su podržati namjensko financiranje dobrih, stručno-vođenih projekata obnove te općenito oporavka ekonomije nakon krize nastale zbog Covida-19. Na tragu toga je alternativni fond za dokapitalizaciju poduzeća s private equity i mezzanine komponentama te potencijalnim sudjelovanjima u javno-privatnim partnerstvima. Budući da bi kriza zasigurno mogla ostaviti traga u bilancama poduzeća, očekujemo veću potražnju za kvalitetnim dokapitalizacijama u odnosu na podizanje postojeće dužničke poluge. Neiskorišteni prostor u mogućim investicijama mirovinskih fondova je infrastruktura pa su dobrodošli dobri projekti.

Nedostaje li vam građevinskih, ali i ostalih kompanija na Zagrebačkoj burzi u koje biste mogli ulagati - je li možda vrijeme za IPO-e?

U strategiji ulaganja općenito nemamo a priori sektorske preferencije, već nastojimo provesti kvalitetnu diversifikaciju imovine uz adekvatnu analizu pozitivnih i negativnih rizika. Samo na američkom tržištu vrijednost kapitala prikupljenog preko inicijalnih javnih ponuda lani je dosegla rekordnu razinu od 174 milijarde dolara, što je porast od 150 posto u odnosu na 2019. Istodobno, peterostruki porast sredstava za dokapitalizaciju poduzeća prikupljenih inicijalnim javnim ponudama (IPO) specijaliziranih kompanija za preuzimanja i spajanja (SPAC) na rekordnih 70-ak milijardi dolara dovoljno govori o interesu za ovaj oblik financiranja. U stručnoj ekonomskoj javnosti poznato je to da nakon uspješnih koraka u liberalizaciji tržišta usluga daljnje uspinjanje Hrvatske na OECD-ovoj ljestvici Product Market Regulation ovisi, između ostalog, o privatizaciji, prvenstveno u mrežnim uslugama (energetika, promet). Pored redovite strategije upravljanja javnim dugom, donošenje strategije upravljanja državnom imovinom imalo bi pozitivne implikacije po hrvatski rejting. S obzirom na to da hrvatski akcijski plan za uvođenje eura, između ostalog, uključuje ubrzanje privatizacije, javne ponude dionica državnih poduzeća, uz sudjelovanje mirovinskih fondova, dale bi zamašnjak razvoju domaćeg tržišta kapitala. U gotovo 20-godišnjoj povijesti domaći mirovinski fondovi bili su nositelji gotovo svih dokapitalizacija hrvatskih dioničkih društava koja su na tržištu tražila sredstva za rast i razvoj. U prilog atraktivnosti javnih ponuda idu i rekordne valuacije na svjetskim dioničkim tržištima, dakle izuzetno povoljan trenutak za prodavatelje sa stajališta vrijednosti potencijalnih IPO transakcija. Dodatna uloga i obveza mirovinskih fondova u razdoblju nakon IPO-a leži u inicijativama za unapređenje korporativnog upravljanja u nacionalnoj ekonomiji kroz svoju ulogu velikih dioničara u korporacijama.