Fondovi drugog mirovinskog stupa, u kojima štedi gotovo dva milijuna hrvatskih građana, u prvom dijelu godine ostvarili su odlične rezultate. Prosječni prinosi mjereni indeksom Mirex kretali su se od 3,79 posto do 7,28 posto, a najveću zaradu svojim članovima priskrbili su fondovi s višim stupnjem rizika
Nakon sušne 2018. godine, u kojoj su neki od mirovinaca zagazili u crveno, financijska tržišta u ovoj godini puno su naklonjenija upraviteljima fondova.
O tome svjedoče natprosječni prinosi gotovo svih 16 obveznih mirovinskih fondova, koji su već u šest mjeseci dostigli razine prihvatljive za cijelu godinu.
vezane vijesti
Pozitivni trendovi na dioničkim tržištima najviše su pogodovali fondovima višeg stupnja rizika (kategorija A), onima koji značajniji dio kapitala plasiraju u vlasničke vrijednosne papire. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u ovoj kategoriji iznosio je 7,28 posto. Za usporedbu, u cijeloj 2018. prinos je iznosio tek 0,84 posto.
Najuspješniji su bili fond menadžeri Erste Plavog fonda A kategorije, koji su nakon negativnog rezultata u prošloj godini u prvoj polovici 2019. ušteđevinu svojih članova uvećali za 9,55 posto. Respektabilne prinose bilježe i ostali fondovi A kategorije, u kojima štedi vrlo mali broj građana.
Ipak, nakon što je mirovinskom reformom uveden novi model, prema kojem se neodlučni novi članovi više ne raspoređuju u fondove kategorije B, nego u fondove kategorije A, broj osiguranika u ovoj kategoriji povećan je za desetak posto i krajem svibnja dosegnuo je 6830 članova.
Fondovi A kategorije imaju najbolje rezultate i kada se promatra duže razdoblje. Tako prosječni godišnji prinos od osnutka za cijelu kategoriju iznosi čak 7,83 posto, a po uspješnosti prednjači fond PBZ CO s prinosom od 8,79 posto.
I upravitelji fondova srednjeg rizika (kategorija B), u kojima za mirovinu štedi većina zaposlenih građana, postigli su znatno bolje rezultate nego lani. U prosjeku su imovinu svojih članova uvećali za 5,6 posto. Pritom su natprosječne prinose ostvarili fondovi PBZ CO i Erste plavi RBA dok je najniži prinos (5,11 posto) postigao AZ fond.
Konzervativni fondovi kategorije C, koji plasiraju imovinu u niskorizične financijske instrumente, bilježe nešto slabije prinose, primjerene nižem stupnju rizika. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u ovoj kategoriji iznosio je 3,79 posto, a po uspješnosti se izdvaja Erste plavi s prinosom od 5,07 posto.
Broj članova 12 obveznih mirovinskih fondova u pet mjeseci povećao se za 20.000 te se približio brojci od dva milijuna građana. U istom razdoblju neto imovina fondova povećana je za šest milijardi kuna, dosegnuvši 104,2 milijarde kuna.
