'Prema Ustavu kuna je u Hrvatskoj jedino sredstvo plaćanja. Ona bi trebala postati i jedino sredstvo kreditiranja', istaknuo je Mate Babić, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na okruglom stolu HSP-a o stanju u gospodarstvu održanom u petak
Babić predlaže da se svi krediti bilo u eurima ili švicarskim francima pretvore u kunske, i to po tečaju koji je bio na datum uzimanja kredita. Na taj način, smatra on, zaštitilo bi se građane od posljedica devalvacije (slabljenja) kune koju je nužno provesti, i to postupno, kako bi se potaknuo izvoz.
'Hrvatsku iz krize može izvući samo povećanje izvoza. Kretanje tečaja od 2005. do kraja 2009. pokazuje da je kuna u tom razdoblju aprecirala. Izvoznik je 2005. za jednu deviznu jedinicu dobio 102 kune da bi nakon četiri godine to bilo nešto više od 90 kuna. Razumljivo je da je izvoz zbog toga sve neisplativiji', ustvrdio je Babić.
Problematika tečaja i pozicija HNB bila je važna tema i u izlaganjima ostalih sudionika okruglog stola, a zajednički je zaključak da je monetarna politika koju vodi, zadnjih deset godina, Željko Rohatinski još više produbila krizu.
Vladimir Lasić iz Znanstvenog društva ekonomista zamjera guverneru što u svojim istupima nikad ne govori o situaciji u gospodarstvu. Za razliku od njega, napomenuo je Lasić, čelni čovjek američkog FED-a Ben Bernanke uvijek kreće od gospodarskih kretanja.
'Slabost Rohatinskog jest to što nikad nije radio u realnom, gospodarskom sektoru. Karijeru je započeo u Zavodu za planiranje, pa je prešao na Ekonomski institut. Nakon toga je radio u PBZ-u i Agrokoru pa je onda posao guverner. Ni njegovi viceguverneri nisu iz gospodarstva', primijetio je Lasić čija je, inače, teza da je kriva kadrovska politika jedan od uzroka bolesti hrvatske ekonomije.
Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, upozorio je na nekoliko alarmantnih brojki koje dokazuju da domaća kriza nije započela 2008. kao posljedica globalnog sloma, već da smo u problemima od osnutka države.
U zadnja dva desetljeća realan rast BDP je samo pet posto, industrijska proizvodnja nam je pala za više od 35 posto, a današnja poljoprivreda proizvodi 30 posto manje nego na početku 90-ih! U tom razdoblju izgubljeno je, istaknuo je Domazet, 110.000 radnih mjesta.
Upravo nezaposlenost, uz alarmantan rast broja umirovljenika te slaba industrija detektirani su od sudionika okruglog stola HSP-a kao glavna polja na koja bi se trebala koncentrirati izvršna vlast. Na tim područjima odlučivat će se o tome hoće li Hrvatska pasti ili preživjeti.
