Radnici Michelinove tvornice guma u Choletu, malom francuskom gradu, tog su dana pozvani na sastanak, ne sluteći da će čuti vijest koja će im promijeniti život. Suze, negodovanje i tišina ispunili su prostoriju dok je uprava objavljivala zatvaranje tvornice i otpuštanje svih zaposlenih.

Unatoč milijunima eura državne potpore, Michelin je zaključio da više ne može konkurirati azijskim proizvođačima. Diljem Francuske otpustili su 1254 radnika, što je samo dio šireg problema koji pogađa industrijski sektor Europe, piše Politico.

Gospodarski pad i politički preokreti

Industrijska proizvodnja u eurozoni pala je za 1,2 posto prošle godine, što je nastavak trenda koji je odnio više od 2,3 milijuna radnih mjesta u proteklih 15 godina. Unatoč ogromnim financijskim injekcijama koje su vlade ubrizgavale u gospodarstvo, otpuštanja su postala svakodnevica. Francuske kompanije poput Auchana, Valea i ArcelorMittala također su prisiljene na masovne otkaze, a ni industrijski motor Europe, Njemačka, nije pošteđen. Ondje Michelin zatvara dvije tvornice, a Volkswagen ukida 35.000 radnih mjesta.

A uz gospodarski pad dolazi i politička nestabilnost. U Francuskoj je krajnje desni Nacionalni front Marine Le Pen na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima ostvario povijesni uspjeh na izborima, a isti scenarij odigrao se na općim njemačkim izborima prošle nedjelje, na kojima je Alternativa za Njemačku (AfD) dobila više od petine glasova.

Zamah krajnje desnice u Njemačkoj potaknuo je i zamah krajnje ljevice. Na izborima u Austriji pak jesenas je pobijedila krajnja desnica. Nezadovoljstvo ljudi gospodarskom situacijom lagano se pretvara u nezadovoljstvo ljudi cjelokupnom društvenom situacijom. Sve su glasnija upozorenja o mogućim društvenim nemirima poput onih koja su pokrenuli 'žuti prsluci' u Francuskoj prije pet godina, a koji su se onda prelili na druge države.

'Spora agonija' europske industrije

Bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi u svojem je dugo očekivanom izvješću prošle godine upozorio na 'sporu agoniju' Europe ako se ne pronađe rješenje za gospodarski pad. Radnici Michelinove tvornice u Choletu takvu agoniju već osjećaju. Nakon objave o zatvaranju reagirali su štrajkom i blokadom ulaza u tvornicu.

Unatoč tome, ogorčenost raste. 'Michelin je ostvario dobit od 3,6 milijardi eura u 2023., a ipak otpušta radnike kako bi maksimizirao profit', kaže Jacques Roux, jedan od zaposlenika. On i kolege vjeruju da su otpuštanja neopravdana i da se proizvodnja prebacuje u zemlje s nižim troškovima rada, poput Poljske.

'Rekli su nam da nam Kinezi uzimaju poslove, ali to je potpuna laž', dodaje Roux te istovremeno upozorava da velike korporacije ne bi smjele otpuštati radnike dok ostvaruju rekordne profite.

Je li državna pomoć rješenje?

Francuska je u razdoblju od 2020. do 2022. godine injektirala oko 27 milijardi eura godišnje u svoju industriju. Premda su poticaji u početku donijeli pozitivne rezultate, trend se prošle godine preokrenuo. Unatoč naporima predsjednika Emmanuela Macrona da oživi industriju, zatvaranja tvornica diljem Europe pokazuju ograničenja ovakvog pristupa.

Ministar industrije i energetike Marc Ferracci tvrdi da vlada čini sve što može kako bi spriječila odljev, ali naglašava da 'ne možemo spasiti svako radno mjesto'.

S druge strane, ekonomist Philippe Aghion upozorava da Europa mora preusmjeriti sredstva u inovacije i istraživanja ako želi ostati konkurentna. 'Europa ima iste vodeće kompanije kao i prije 25 godina. U SAD-u to nije slučaj', istaknuo je, sugerirajući da zaostajemo u sektorima poput umjetne inteligencije i naprednih tehnologija.

Samo nekoliko dana nakon inauguracije Donald Trump objavio je da je Washington osigurao veliki paket od 500 milijardi eura za rastući sektor umjetne inteligencije u zemlji. Francuska ima svoj plan za umjetnu inteligenciju, vrijedan 109 milijardi eura, dok EU ima cilj povećati ulaganja u to polje u vrijednosti od 200 milijardi eura.

Industrijski titani i političari mogu se radovati takvim najavama, ali reći radnicima da će danas izgubiti posao kako bi napravili prostor za bolja radna mjesta sutra nije lako probavljiva stvar.

'To je politička poruka koju je pomalo neugodno čuti', rekla je francuska ekonomistica Sarah Guillou, napominjući da su kreativna destrukcija i njezine društvene posljedice uvijek kratkoročno nepopularne.

U neimaštini rastu ekstremi

'Ekonomsko nezadovoljstvo uvijek je plodno tlo za političko nezadovoljstvo', dodala je.

Čak i ako radnici u Michelinu i drugim europskim tvornicama pronađu nove poslove, val otpuštanja vjerojatno će potaknuti nezadovoljstvo vladajućim političkim garniturama.

To posebice vrijedi za Francusku, u kojoj Macron, nekoć smatran uzorom dobrog gospodarskog upravljanja, gubi tlo pred protivnicima iz krajnje desnice i krajnje ljevice, a koji ga optužuju da je odgovoran za ono što oni opisuju kao ekonomski kolaps zemlje i vrtoglav proračunski deficit.

'Sada plaćamo za učinke katastrofalne politike', rekla je Aurélie Trouvé, predsjednica odbora za ekonomska pitanja Nacionalne skupštine i članica ljevičarske stranke Nepokorena Francuska.

Pitanje ostaje hoće li Europa pronaći izlaz iz gospodarskog zastoja ili će se nastaviti suočavati s posljedicama industrijskog sumraka.