U Njemačkoj rad na crno u sektoru kućnih usluga jedan je od gorućih problema tržišta rada. Iako legalne tvrtke poput Hausgemacht zapošljavaju stalne čistače i nude sigurna radna mjesta, suočavaju se s kroničnim nedostatkom radnika. Razlog? Mnogi preferiraju rad na crno jer omogućuje isplatu gotovine bez plaćanja poreza i doprinosa
Direktorica Hausgemachta Silke Kamm za Tagesschau tvrdi da potražnja za njihovim uslugama neprestano raste, ali radnike je sve teže pronaći. ‘Crno tržište nam ih oduzima. Neki ljudi su financijski u jako teškoj situaciji i svaki euro im je bitan. Zato žele gotovinu odmah u ruke kako bi je odmah potrošili’, objašnjava.
Njemački ekonomist Dominik Enste s Instituta za njemačko gospodarstvo već godinama istražuje trendove rada na crno u kućanstvima. Njegova analiza pokazuje da su brojke konstantno visoke, a razlozi su višestruki. Tradicija rada na crno duboko je ukorijenjena u njemačkom društvu, a privatni poslodavci često ne žele preuzeti odgovornost za plaćanje bolovanja, mirovinskih doprinosa i godišnjih odmora. Uz to, birokratske prepreke obeshrabruju građane da legalno prijave kućne pomoćnice.
vezane vijesti
Minijobovi nisu riješili problem
Jedan od pokušaja da se smanji rad na crno bilo je uvođenje minijobova – poslova s nižim primanjima i smanjenim poreznim opterećenjem. No, ova strategija nije dala željene rezultate. Kako objašnjava Enste, kućne pomoćnice nemaju dovoljno poticaja za prijavu jer su često već zdravstveno osigurane preko obitelji, a mirovinski doprinosi im nisu dovoljno visoki da bi imali značajnu korist od legalnog rada.
Još jedan problem predstavlja činjenica da je vjerojatnost otkrivanja rada na crno vrlo mala. Njemačka carina, koja je zadužena za kontrolu ilegalnog rada, nema ovlasti ulaziti u privatna kućanstva. Prekršaji se obično otkrivaju tek nakon radnih nesreća ili kada ih prijave susjedi.
Digitalne platforme i radnici bez osiguranja
S razvojem digitalnih platformi poput Helpling, očekivalo se da će se situacija poboljšati. No, istraživanje Hans-Böckler zaklade pokazalo je da se velik broj radnika na ovim platformama ne registrira kao obrtnici i ne plaća poreze.
‘Na njihovim internetskim stranicama jasno stoji da se prilikom angažmana osigurava samo zaštita od odgovornosti i krađe, dok ostale socijalne naknade nisu pokrivene’, navodi se u studiji. To znači da radnici rade kao solo-samozaposleni, prepušteni sami sebi kada je riječ o plaćanju poreza i osiguranju od zdravstvenih rizika, poput izloženosti kemikalijama, fizičkog napora i radnih nesreća.
Belgijski model kao mogući uzor
Dok Njemačka još uvijek traži rješenja, Belgija je već poduzela konkretne korake u suzbijanju rada na crno. Ondje država putem sustava vaučera subvencionira legalne kućanske usluge. Svaki građanin može koristiti ove subvencije kako bi po nižoj cijeni angažirao registrirane čistače i kućne pomoćnice.
Primjer iz prakse pokazuje kako to funkcionira: Elvina, čistačica koja u Belgiji četiri sata tjedno održava stan obitelji Santys, zaposlena je u tvrtki za čišćenje i prima 14 eura po satu, uz naknadu za prijevoz, zdravstveno osiguranje i plaćeni godišnji odmor. Obitelj za njezine usluge plaća samo 10 eura po satu, dok ostatak subvencionira belgijska država.
Prema menadžeru za društveni utjecaj Olivieru de Cocku, ovakav sustav smanjio je rad na crno za više od 50%. ‘Kućanstvima se više ne isplati zapošljavati radnike na crno jer su vaučeri povoljniji i omogućuju legalan angažman’, objašnjava de Cock.
Belgijska studija pokazuje da je kroz ovaj model otvoreno 150.000 radnih mjesta, a više od milijun kućanstava koristi legalne usluge čišćenja. Iako država godišnje ulaže 2,5 milijardi eura u ovaj program, čak 88% tih sredstava vraća se kroz poreze, mirovinske doprinose i smanjene troškove socijalnih naknada. Osim toga, radnici su osigurani i zaštićeni od eksploatacije.
Što Njemačka planira?
Njemačka politika još uvijek nema jedinstven odgovor na ovaj problem. Prema aktualnim anketama, na sljedećim saveznim izborima u prednosti je CDU, koji zagovara povećanje poreznih olakšica za kućanske usluge. S druge strane, FDP želi strože kažnjavanje rada na crno, dok Zeleni planiraju regulirati rad digitalnih platformi poput Helplinga.
SPD, koji je dio aktualne vladajuće koalicije, i dalje razmatra mogućnost direktnog subvencioniranja kućanskih usluga, što bi bio korak prema belgijskom modelu. Međutim, do sada nijedna od tih mjera nije konkretno provedena.
