Investitor Davorin Štetner gostujući u BizCastingu poslovnog podcasta rekao je da ljude čije tvrtke ostvaruju više od 50 posto prometa s državom ne smatra pravim poduzetnicima.

'Za mene su te tvrtke iste kao i javne, a ljudi koji ih vode jesu uspješni jer su se snašli za sebe, ali za mene nisu pravi poduzetnici jer su to oni koji zarađuju na tržištu', rekao je Štetner dodavši kako su sindikati uspjeli razdvojiti radnike i poslodavce koje on osobno vidi kao jedno tijelo.

Poručio je da je sramota koliko hrane uvozimo s obzirom da imamo odlične uvjete za proizvodnju.

'Tu smo jako loši, a mogli bi biti samodostatni, s tim da bi i kvaliteta bila puno bolja kad bi imali kontrolu nad proizvodnjom. No, mislim da će se tu stvari mijenjati i da će se proizvodnja sve više prebacivati u Europu, a onda u tom preslagivanju i Hrvatska ima šansu', pojasnio je Štetner, najavivši da i sam postaje poljoprivrednik.

Na Žumberku otkupljuje i okrupnjava zemljište na kojem će se baviti stočarstvom.

'Uzgajat ću visokokvalitetna goveda za proizvodnju steakova, idem na mali broj, ali iznimno visoku kvalitetu pa i cijenu. Ljudi će platiti ako znaju porijeklo hrane, da znaju da se ta krava hranila samo organskom hranom. To je investicija od 20 godina, dakle plan je dugoročan, ali gore stvarno uživam u djevičanskoj prirodi i sve je bogomdano za proizvodnju na koju ciljam. Šikara se krči i to je divota vidjeti, za par godina ćemo vidjeti hoće li to ići', kazao je Štetner, uz napomenu da je posložio logistiku i ekspertizu bez čega ne bi ni razmišljao o ulasku u takav biznis.

Tu se susreo s kroničnim problemom svakog ozbiljnijeg investitora – zavrzlama s vlasništvom zemlje zbog kojih je praktički nemoguće doći do površina za ozbiljnije ulaganje u poljoprivredi.

'Na tom području nam trebaju ozbiljni zahvati jer ne smijemo imati ovoliko zapuštene zemlje. Vidio sam ortofoto snimke Žumberka otprije 50-ak godina, sve je bilo obrađeno, a sada je šikara', izjavio je.

Kao dobru stranu ove krize istaknuo je ubrzanu digitalizaciju.

'Sad vidimo da u vrlo kratkom vremenu sve može ići online, nema redova na šalterima, nema biljega i pečata. U o tom sektoru vidim veliki potencijal za nas.', rekao je ovaj investitor.

Na pitanje jesmo li taoci turizma odgovorio je da u njega treba ulagati, ali na pravi način. Mi imamo 860 hotela svih kategorija, a jedan Beč ima 430, to sve govori o našem turizmu. Mi nismo zemlja za masovni turizam, moramo ciljati na goste više platežne moći, a ne na 'friteza' turizam. Ne znamo što hoćemo, imamo 127 strategija umjesto da imamo deset najvažnijih smjerova u kojima ćemo ići. Bez toga nema zdravog razvoja“, naglašava Štetner.

Prokomentirao je i rad hrvatskih poslovnih anđela naglasivši kako uvijek traže kvalitetne projekte, a poduzetnicima početnicima osim kapitala nude i iskusan menadžment koji je ključan za realizaciju ideje.

'Crane zastupa hrvatsku izvrsnost. Imamo puno vrhunskih projekata za koje se u medijima ne zna, ali nama i nije cilj samopromocija, najbolja nagrada za naše investicije je profit koji ostvarimo. Osobno start up-ima uvijek govorim da je ideja samo 1 posto cijele priče, ostalo je rad i upornost. Možeš imat genijalnu zamisao, ali ako si prelijen da je realiziraš, od toga nema ništa. Zato ja više ne ulažem u ideje, već u ljude koje stoje iza njih', objasnio je.

Ispričao je i kako je postao jedan od najmlađih vlasnika TV prava za Formulu 1, a dotaknuo se i današnjeg stanja tog sporta koji bilježi ogromne gubitke zbog koronavirusa. S druge strane, pandemija je donijela procvat e-sportova, prvenstveno digitalnih utrka koje omogućuju da se što više vozača, koji si inače to ne bi mogli priuštiti, uključe u moto sport.

'Djeca u karting ne mogu ući bez 15.000 eura po sezoni, to rijetko tko može priuštiti i ja se divim tim roditeljima koji uspijevaju. Zato kao predsjednik moto saveza hoću sve digitalizirati, da se olakša ulazak u taj sport. Mi ćemo prvi u svijetu ići za e-licencama i baš me zanima koliko će to dobro ići', rekao je, dodavši kako smatra da Hrvatska može biti domaćin nekih auto utrka koje značajno doprinose ekonomiji.

Na kraju je prognozirao preslagivanje domaće ekonomije koja je, prema njegovom mišljenju, zadnjih godina bila 'divlja'.

'Sad ćemo morati krenuti u reforme jer više nemamo izbora. Ja sam siguran da neke moje firme neće moći nastaviti raditi, zato razmišljam o novim idejama. To je ključ poduzetništva, kreativnost. Mislim da će biti puno manje poduzetnika nakon ove krize jer velika većina malih i srednjih će izgubiti sve i više neće u takav rizik, već će raditi za nekog drugog. Ali to ima i pozitivnu stranu, biznis će biti zdraviji, likvidnost će biti bolja i oni koji opstanu će raditi bolje. Upravo takvi će biti pokretač novog rasta. Unatoč svemu ja sam optimist, da nisam ne bi investirao u ovim vremenima', zaključio je Štetner.