U prošloj godini Hrvatska je ostvarila rekordnih 14,6 milijardi eura inozemnih prihoda od turizma, a osjetno su porasli i izdaci hrvatskih turista u inozemstvu. Provjerili smo koliko se promijenila struktura inozemne turističke potrošnje u Hrvatskoj, a kakvi trendovi vladaju u inozemnim destinacijama najprivlačnijima hrvatskim turistima
Hrvatska narodna banka objavila je statistiku razmjene turističkih usluga za cijelu 2023. godinu. Prihodi od stranih turista dosegnuli su 14,6 milijardi eura, što je za 11,4 posto više nego u 2022. Istovremeno, turistička potrošnja hrvatskih građana u inozemstvu porasla je za 27,3 posto, na 1,77 milijardi eura. Unatoč osjetnom povećanju inozemnih rashoda, višak u turističkoj razmjeni povećan je za 9,4 posto, dosegnuvši 12,8 milijardi eura.
Hrvatska sve manje pristupačna turistima plićeg džepa
Kada je riječ o financijskim učincima hrvatskog turizma, statistika pokazuje velik raskorak u porastu broja noćenja i povećanju prihoda. Dok su prihodi rasli po stopi od 11,4 posto, broj noćenja povećan je za samo tri posto.
vezane vijesti
Navedeni nesrazmjer ukazuje na to da su turistički prihodi nominalno rasli najvećim dijelom pod utjecajem povećanja cijena usluga. No kada nominalni rast korigiramo za stopu inflacije, koja je lani iznosila 8,4 posto, dolazimo do realnog rasta prihoda od tri posto, što je potpuno jednako rastu noćenja.
Podaci o prihodima po zemljama podrijetla (receptivna tržišta) otkrivaju velike promjene u strukturi inozemnih turista. Osjetno je smanjen udjel prihoda iz zemalja nove Europe, a povećana je potrošnja gostiju iz zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a.
Među tranzicijskim zemljama trend rasta bilježi samo Slovenija dok su dramatično pali prihodi iz Poljske, Češke, Mađarske i Slovačke, donedavno najbrže rastućih turističkih partnera. Najveći minus bilježimo s Bosnom i Hercegovinom, koja je ispala s liste top 10 receptivnih zemalja. Lani su turisti iz BiH potrošili 329,5 milijuna eura, a 2022. 601,9 milijuna.
Dramatičan pad bilježimo i s Češkom, čiji su turisti lani u Hrvatskoj potrošili 26 posto manje nego 2022. godine.
S druge strane, najveći porast potrošnje dolazi iz Velike Britanije i SAD-a. Povećavši potrošnju sa 846,8 na 1.305 milijuna eura, britanski turisti probili su se na treće mjesto u top 10 receptivnih zemalja. Turisti iz SAD-a su povećali potrošnju za 80 posto (s 351,6 na 635,5 milijuna eura) i preskočili niz europskih zemalja.
Navedeni trendovi ukazuju na to da hrvatska turistička ponuda postaje sve manje dostupna turistima slabije kupovne moći dok svojom kvalitetom sve više privlači turiste iz bogatih zapadnih zemalja.
Najviše putujemo u susjedstvo, jedino s BiH u turističkom deficitu
Kada je riječ o potrošnji hrvatskih turista u inozemstvu, lanjski podaci pokazuju da su inozemna putovanja Hrvatima postala priuštivija. Na to ukazuju i zadnji podaci DZS-a iz 2022., prema kojima je u odnosu na 2021. u Hrvatskoj ostvareno manje privatnih višednevnih putovanja za 4,1 posto, dok ih je u inozemstvu ostvareno dvostruko više.
No važno je napomenuti da u inozemnim putovanjima još uvijek prevladavaju posjeti rodbini i prijateljima, a tek manji dio odnosi se na klasična turistička putovanja u svrhu odmora, razonode, obilazaka i posjeta događajima.
O turističkim navikama Hrvata svjedoče i glavne inozemne destinacije. Hrvati najviše posjećuju zemlje u okruženju, a prednjače putovanja u Bosnu i Hercegovinu, gdje je ostvareno više od trećine inozemne turističke potrošnje (608,4 milijuna eura).
Susjedne zemlje koje tradicionalno privlače Hrvate također su Slovenija (301,6 milijuna eura) i Srbija (107,3 milijuna eura).
Od udaljenih destinacija najpopularnije odredište za Hrvate je SAD. Na putovanja 'preko Bare' lani su potrošili 122,3 milijuna eura, gotovo 30 posto više nego godinu ranije.
Zanimljivo je to da u 10 vodećih emitivnih destinacija nema svjetskih turističkih meka Italije i Francuske. U Italiji su hrvatski turisti potrošili skromnih 17,9 milijuna eura, a u Francuskoj još skromnijih 17,4 milijuna eura.
Kad promatramo turističku bilancu s pojedinim zemljama, Hrvatska je jedino s Bosnom i Hercegovinom u deficitu (-278,9 milijuna eura) dok s ostalim vodećim turističkim partnerima uglavnom bilježimo velike suficite.
Primjerice, u Njemačkoj su Hrvati potrošili 90,5 milijuna eura, a njemački turisti su u Hrvatskoj ostavili 3,7 milijardi eura, dvostruko više nego što su Hrvati potrošili na sva inozemna putovanja.
