Saborski zastupnici jednoglasno su podržali izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, koje uključuju i amandman Vlade kojim se propisuje da će za kredite u švicarcima od sljedeće godine vrijediti kamata od 3,23 posto. Iako poput ministra financija Slavka Linića ni zastupnici nisu pretjerano zadovoljni dogovorom banaka i Vlade koji je doveo do ovakvih kamata, svjesni su da se radi o kompromisu
Kako je predstavljajući Vladin amandman kazao zamjenik ministra financija Boris Lalovac, on je rezultat dogovora HNB-a, Udruge banaka i Vlade. 'Dogovoreno je da se za kredite u švicarskim francima koristi prosječna ponderirana kamatna stopa koju je utvrdila Hrvatska narodna banka za razdoblje od 2000-2013. godine, znači razdoblje od 13 godina. I da se na tu prosječnu ponderiranu kamatnu stopu doda diskont od 30 posto, znači to je kamata sa diskontom 3,23 posto. Bitno je reći da bi takav iznos kamate vrijedio sve dokle vrijede ove izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja više od 20 posto. Kada ti uvjeti više ne budu, te vrijednosti, znači kamatne stope neće više vrijediti. Također je bitno reći da se troškovi ugovaranja u skladu s ovim stavkom i svi popratni troškovi ne smiju zaračunavati na korisnike kredita', kazao je Lalovac.
HDZ je oko ovakvog amandmana bio suzdržan. Naime, Martina Dalić zapitala se zašto je Vladi trebalo pola godine da donese rješenje koje je zapravo bit cijelog zakona. 'Zbog čega je, ako je bilo moguće utvrditi rješenje s kojim se slažu sve strane, zbog čega je proteklo toliko vremena? Zbog čega je bilo potrebno toliko vremena da se u rješavanje ovoga problema uključi i Hrvatska narodna banka? S obzirom na to da se čini kako je upravo uključivanje Hrvatske narodne banke na određeni način omogućilo formuliranje ovoga sada rješenja za koje gospodin zamjenik ministra tvrdi da se o njemu slažu sve uključene strane', upitala je Dalić.
HDZ je pozdravio smanjivanje kamata na kredite na švicarce, a Dalić je podsjetila da se donošenje Zakona o potrošačkom kreditiranju opravdavalo socijalnom ugroženošću građana.
'Ponovo stoga podsjećam i postavljam pitanje kako i na koji način će se na sličan način pomoći socijalno ugroženim građanima koji imaju kredite indeksirane na euro i na kunu. Imali smo prilike jučer vidjeti tijekom sjednice Vlade da si to pitanje postavljaju i članovi vladajuće koalicije. Prema tome, odgovor na pitanje kako i na koji način će se poboljšati položaj dužnika koji imaju kredite u eurima i u kunama, a koji su također socijalno ugroženi i dalje nismo dobili' kazala je Dalić.
Smanjivanje kamata na stambene kredite u švicarcima pozdravio je u ime HDSSB-a Dražen Đurović, no zanimalo ga je što je s drugim vrstama kredita.
'Nisam siguran da možda nije bilo prostora kad je riječ o švicarskim francima da se to isto učini i za druge vrste kredita koje građani plaćaju jer je ta aprecijacija švicarskog franka udarila i na mnoge druge vrste kredita u kojima su građani zaduženi, posebno kad je riječ o kreditima za aute', kazao je Đurović.
Njega je također zanimalo što je s kreditima u eurima i kunama. 'Ministar Linić posljednji put kad je bio ovdje izjavio je da će nam iznijeti kolike su to prosječne ponderirane kamatne stope za kredite u kunama i za kredite s valutnom klauzulom u eurima. Amandmanom Vlade zapravo se promijenila metodologija obračuna i referentna vrijednost i maksimalan iznos kamata neće biti vezan za onu prosječnu kamatnu stopu koju HNB donosi u svom izvješću, a koju smo mogli pročitati u izvješću HNB-a za 2012., već će biti vezana za prosječne ponderirane kamatne stope posebno za kredite u francima, posebno s kunama i posebno za kredite vezane za valutnu klauzulu u eurima. Prema tome, bilo bi u redu da onda zamjenik ministra zapravo kaže koje su to prosječne ponderirane kamatne stope i jesu li one jednake onim kamatnim stopama koje je HNB u svom izvješću za 2012. godinu iznio', zapitao je Đurović.
Da se radi o kompromisu, ali i ipak uspjehu resornog ministra Linića, smatra i nezavisni zastupnik Damir Kajin. 'Mislim da je kamata 3,23 uspjeh. I ovako je bolje nego što je bilo i ako smo pošteni, onda ćemo to Vladi priznati. Ovo je veliki kompromis. Razloga za vrisak imaju oni koji su štedjeli u kunama. Ni bankari nisu zadovoljni ovime, ali njima visi presuda Trgovačkog suda. Ovo se može rezimirati kao vuk sit i sve ovce na broju', rekao je Kajin.
Iako je HDZ bio suzdržan prilikom izglasavanja Vladina amandmana, konačan prijedlog Zakon o potrošačkom kreditiranju koji uključuje i amandman svi su saborski zastupnici jednoglasno prihvatili.
