Financiranje mirovina katoličkih svećenika je riješeno posebnim financijskim sustavima koje ima svaka biskupija, odnosno nadbiskupija, a odnedavno postoji i mogućnost ranijeg odlaska u mirovinu.
Mirovinska prava svećenika i časnih sestara određena su zakonskim propisima, kanonskim pravom, ali i Vatikanskim ugovorima. Dodatne odredbe mogu se naći i u financijskim sustavima svake pojedine biskupije.
Svećenici u mirovinu idu na uobičajen način, dakle kad ispune uvjet dobi i staža, a velikih razlika nema, osim u skrbi, koja je ipak bolje uređena na crkvenoj razini. No, mnogi ostaju u službi zbog nedostatka kadrova.
vezane vijesti
Mirovine za svećenstvo se isplaćuju iz državnog proračuna, kao i sve druge mirovine. No, iznosi za mirovine posebno su uređeni Ugovorom o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske iz 1999. godine.
Ugovorom je utvrđeno da će Republika Hrvatska Katoličkoj crkvi 'mjesečno davati iz godišnjega državnoga proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa koje postoje u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu ovoga Ugovora.' Valja reći kako se broj župa mijenjao iz godine u godinu, kao i iznos prosječne bruto plaće. Ipak, ove odredbe se nisu odnosile na cjelokupni kler.
Treba naglasiti da dio crkvenih službenika radi u državnoj službi i po toj osnovi ima reguliran mirovinski staž, a neki redovnici i redovnice redovito uplaćuju za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Navedena se odluka odnosi samo na klerike, redovnike i redovnice koji su navršili 65 godina života, a nisu sredili pitanje mirovinskog osiguranja.
Svakak biskupija ima uređen način obračuna mirovina i skrbi za svoje starije članove. Tako, primjerice, u Pravilniku za provedbu financijskoga sustava u Zadarskoj nadbiskupiji stoji da 'umirovljeni klerici imaju pravo na smještaj u Svećeničkom domu ili drugoj prikladnoj ustanovi, kao i pravo na njegu, liječenje i mjesečnu mirovinu u skladu s propisima Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera', navodi Mirovina.hr.
Tim pravilnikom propisano je da se mirovina svećenicima isplaćuje mjesečno po iznosu osnovice za obračun bodovnog salda, a onima koji su službovali samo dio godina u nadbiskupiji, mirovina se računa proporcionalno godinama službe.
Kanonsko pravo je podosta drugačije od svjetovnih zakona i propisa pa odlazak u mirovinu može biti i jedan oblik kazne. Ako neki župnik prekrši kanon i zgriješi, biskup ga može prisilno poslati u mirovinu, ako župnik ispunjava uvjete za nju.
Kako rijetki svećenici posjeduju vlastite bankovne račune novac uplaćen za mirovinu uglavnom sjeda svećeničkom, odnosno sestrinskom redu ili ustanovi koja će se za njih skrbiti u mirovini.
