Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj lani je iznosila 19,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). U najvećoj mjeri siromaštvu su izloženi stariji građani, samci, samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske. Najviša stopa rizika od siromaštva, čak 34,8 posto, je za osobe starije od 65 godina. Najviše su ugroženi samci stariji od 65 godina, kojima se rizik od siromaštva penje na visokih 59,9 posto
Ako živite u Panonskoj Hrvatskoj, stopa rizika od siromaštva je najveća, čak 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj ona pada na 17,7 posto, a prema Klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku (NUTS), nešto manja je u Jadranskoj Hrvatskoj sa svojih 17,5 posto, nakon koje slijedi Grad Zagreb sa 10,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Sagledavajući prosječne plaće ili mirovine, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini, prema podacima DZS-a, iznosio je 5.924 eura godišnje. Daleko veća svota se mora izdvojiti za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina. U tom je slučaju riječ o iznosu od 12.440 eura godišnje, prenosi portal Mirovina.hr.
vezane vijesti
Najviša stopa rizika od siromaštva, u kontekstu dobne i spolne strukture, bila je za osobe starije od 65 godina života koja je dosegnula 34,8 posto. Tome treba dodati kako je stopa rizika od siromaštva u toj dobi kod žena iznosila 38,8, dok je kod muškaraca bila 29,3 posto.
Veliki rizik i za samohrane roditelje
Isto tako, najviša stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece je bila u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto.
Ništa bolja situacija nije ni u kućanstvima s uzdržavanom djecom, jer su najviše stope rizika od siromaštva u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom. Za njih je stopa siromaštva iznosila 24,4 posto, dok je u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.
Što je stopa rizika od siromaštva?
Potrebno je razlikovati stopu rizika od siromaštva od pravog siromaštva jedne osobe. Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva se ne odnosi na informaciju koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih raspolaže s dohotkom ispod praga rizika od siromaštva.
Poražavajuć podatak je taj da je lani u Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, čak 20,7 posto građana u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. To bi značilo da je svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva. Ovi pokazatelji se u prvom redu odnose na osobe koje su u riziku od siromaštva, u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.
Baš kao što je to slučaj sa stopom rizika od siromaštva, najviša stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti je u Panonskoj Hrvatskoj sa 31,3 posto. Njih sa 18,9 posto slijedi Jadranska Hrvatska iza koje se smjestila Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.
Pojam stope teške materijalne i socijalne deprivacije se odnosi na postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije. U Hrvatskoj je 2023. godine bilo 2,8 posto takvih kućanstava. S druge strane, 5,5, posto građana je lani živjelo u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada.
