Kineske tvrtke mogle bi sudjelovati u izgradnji prometne infrastrukture (zračna luka, željeznički i cestovni prijevoz, mostovi), projektima na području brodogradnje, telekomunikacija, energetike i farmaceutike, kazao je savjetnik u uredu za ekonomiju i trgovinu pri Ambasadi Republike Kine u Hrvatskoj Changyoung Qian.

Istaknuo je kako su mogućnosti za gospodarsku suradnju dvije zemlje velike te kako treba proširiti investicijske aktivnosti, primjerice na područjima energetike, infrastrukture i visoke tehnologije

Qian je naglasio kako treba jačati bilateralnu suradnju na području turizma i trgovinskih usluga, kako je Kina otvoreno tržište i hrvatska su poduzeća dobrodošla.

Voditelj odjela za prekomorske zemlje Hrvatske gospodarske komore (HGK) Miroslav Karamarković je istaknuo kako se u Kini sve više traže originalnost i prepoznatljivi brendovi.

Potrošači traže nove brendove i nove zemlje pa je to šansa i za hrvatske tvrtke, posebice u izvozu vina, drvnoj i prehrambenoj industriji.

Karamarković je izvijestio kako je već organizirano slanje uzoraka i cjenika pojedinim kineskim uvoznicima na razmatranje, a riječ je o širem spektru proizvoda (hrana, piće i drvo kao repromaterijal) koje je za sada najlakše plasirati na kinesko tržište.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, robna razmjena između Hrvatske i Kine prošle je godine iznosila 1,48 milijardi američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz bio tek nešto veći od 41 milijun dolara, a uvoz veći od od 1,4 milijarde dolara

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupna je međusobna robna razmjena iznosila 805 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 19 milijuna dolara, a uvoz 786 milijuna dolara.

Nakon plenarnog dijela skupa održani su individualni razgovori više od 30-tak kineskih i isto toliko hrvatskih tvrtki.