Na taj se način HPB izložio riziku od višemilijunske štete. Proizlazi to iz izvješća Hrvatske narodne banke, koja se tijekom izravnog nadzora provedenog u prvoj polovici 2009. pozabavila i tom vrstom kredita.

Utvrđeno je primjerice da za cijeli niz margin kredita nedostaje potrebna dokumentacija. U izvješća o stanju potrebne dokumentacije za odobrene kratkoročne kredite za kupnju vrijednosnih papira sredinom 2008. godine u nepunih 600 predmeta konstatirano je kako nedostaje oko 900 dokumenata. Radi se o gotovo 150 zahtjeva, stotinjak ugovora, te većem broju izjava, punomoći, odluka banke i slično. Iako je tada nadležna direkcija banke dobila zadatak da 'pokrpa rupe' u roku od mjesec dana, ni nakon šest mjeseci ništa se bitno nije promijenilo.

Sve je to zapravo rezultat postupaka Uprave HPB-a, koja je gotovo polovicu margin kredita odobrila za kupnju dionica najrizičnije kategorije. Na to je imao prekoračenje dopuštenog limita za tu vrstu dionica od 17 milijuna kuna, što je ujedno i iznos kreditnog rizika za HPB. Pritom treba napomenuti da u limite izloženosti kreditnom riziku ne ulaze ni dionice ni klijenti od posebnog interesa s tzv. VIP liste banke. A na VIP listi našli su se klijenti i dionice koje je odobrila Uprava HPB-a. HNB je zaključio da su se na VIP listu uvrštene i nelikvidne dionice.

Nije se poštovala ni propisana procedura u odnosu na osiguranje poznato pod nazivom margin call. Prema propisima, tržišna vrijednost dionica koje se kupuju mora biti 1,7 puta veća od iznosa odobrenog kredita. Ako u vrijednost dionica padne ispod tog omjera, banka poziva klijenta da u roku od 24 sata podmiri razliku. No, to nije vrijedilo za sve klijente banke.

Je li Protega pojedinim klijentima 'izlazio u susret' zbog njihove stvarne važnosti za HPB ili je omogućavao da pojedinci sredstvima banke manipuliraju pri trgovanju dionicama na burzi i da novac ode u privatne džepove, nadležni organi istražuju, piše Jutarnji.hr