Ministar financija Slavko Linić pojasnio je detaljno četiri mjere kojima misli pomoći građanima u saniranju njihovih dugovanja te u isto vrijeme ograničiti bankarskim institucijama proizvoljno dizanje kamata
Prva mjera je reguliranje obveze prema državi i to je Zakon o reprogramu obveza građana prema državi. Druga mjera je dokument po kojem više neće biti dozvoljeno nikome, ni jednoj banci, neovisno o tome što su građani ispotpisivali, pljenidbu stopostotne plaće. 'Jedna trećina plaće, jedna trećina mirovine uvijek mora ostati za život građana. To je druga mjera kojom smo zaustavili građane koji su potpisivali svašta i banke koje su to odobravale', pojasnio je Linić.
Treća mjera odnosi se na stambene kredite. 'Utvrdili da više nećemo dozvoliti enormne kamate na stambene kredite pa je kompromis između Narodne banke i ministarstva financija da ministar može ograničiti rast kamata, što znači da ćemo kontrolirati svakoga tko misli na račun stambenih kredita zarađivati izvan nečega što nije normalno', dodaje.
Četvrta mjera odnosi se na dokidanje minusa na tekućim računima na koje banke naplaćuju najviše kamate. 'Sve treba prebacivati na potrošačke kredite, koji imaju barem tri posto manju kamatu od kamate na minus na tekućem računu. Prema tome, Vlada RH ocijenila je da trebamo staviti pod kontrolu izdatke građana te ograničiti neosnovanu zaradu na potrošnji građana', rekao je Linić i oštro se osvrnuo na medijske napise kako je ograničenje minusa na tekućem računu udara na građane.
Odlučno to demantira ističući kako sve navedene mjere idu građanima na ruku. 'To samo pokazuje koliki su protivnici Vladi RH u onom dijelu kada ih mi želimo zaustaviti u prekomjernim zaradama. Jer sve to je izašlo s njihove strane, naslovi, polazim da dolaze s njihove strane. Prema tome, građanima vrlo jasno, nitko ih neće potjerati da plate svoje minuse odjednom. Samo ćemo ih pretvoriti u kredite koji će sigurno imati manju kamatu nego što su minusi na tekućim računima', pojašnjava.
U konkretnije detalje svojih mjera, ministar nije želio ulaziti. 'Ulazimo u detalje od kojih smo daleko. Prema tome, ovo su tek prvi razgovori nas, bankarskog sustava i Narodne banke i vidimo koliki su otpori onih koji su do sad zarađivali na građanima. Bit će tu još dugo, dugo priča i rasprava, jer zakoni još nisu ni krenuli u proceduru. ono što možemo reći, to je da kamata na stambene kredite neće rasti, onako kako to banke ocjenjuju ili kako banke ugovaraju. Jednostavno, Vlada RH će ih nastojati kontrolirati. To se uspijeva u Europi, pa će se uspijevati i u RH. A sve ovisi o politikama banaka i onda kontra mjerama Vlade RH. Naravno da nećemo dozvoliti rast iznad neke stope, u ovom trenutku to je 5 posto', dodaje.
koliko će to biti sutra, ako RH bude imala niži negativni rejting, ako uspijemo jednostavno osigurati bolje financiranje, sigurno da će to biti i manja stopa u pitanju i zato nismo išli na zakonski definirano, nego pravo Vlade da svojim politikama definira tu kamatnu stopu i koja treba biti u zaštiti građana, a ne u zaštiti kreditora. I mi želimo da tekući račun građana ne bude opterećen s više od jednom plaćom, a to znači da sve drugo mora biti dogovoreno s ugovorima o kreditu, koji sigurno tada imaju manju kamatu.
Pritom neće dozvoliti nikakve naknade troškova kod pretvaranja minusa u potrošačke kredite. 'Ali kao što vidite, galamu dižu oni koji su dosad zarađivali na građanima. Pa sada od straha da će dobit manju zaradu prijete i s troškovima. To samo znači da Vlada RH mora paziti na te odnose između građana i bankarskog sustava. Neće moći obračunavati troškove kod pretvaranja minusa u kredite. To im nećemo dozvoliti. Amen! Valjda se razumijemo', zaključio je oštro Linić.
