Zakon priprema Ministarstvo financija, a osim limitiranja minusa, prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, mogu se očekivati i promjene definiranja kamatnih stopa. Ministar financija Slavko Linić odlučan je u namjeri da 'ograniči samovolju banaka' i želi zakonom propisati način izračuna kamatnih stopa. Postojeći Zakon o kreditnim institucijama nije na odgovarajući način definirao ovo područje, što je bankama ostavljalo prostor da same određuju visinu kamatnih stopa.

To se kao najveći problem pokazalo u slučaju kredita odobrenih u švicarskim francima, jer su banke same određivale referentnu kamatnu stopu.

No nakon donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, Ministarstvo financija donijelo bi jasnu proceduru izračuna kamatne stope. Kao jedna od ideja spominjalo se i onemogućavanje bankama da mijenjaju kamatne stope na dugoročne kredite prvih godinu dana. No kako će izgledati konačna verzija tog zakona, tek će se vidjeti, kao i koliko će tko biti zadovoljan izmjenama.

Bankari upozoravaju da te izmjene baš i nisu u skladu s direktivama Europske unije, a 'država ulazi u diskrecijski prostor i narušava tržišni princip'. Kada je riječ o minusima, kažu, 'time će na gubitku više biti građani, mi uvijek možemo ponuditi neki drugi kreditni proizvod'. Možda europska praksa baš i nije tako rigidna, ali ostaje činjenica da zemlje imaju vlastite propise po kojima definiraju kamatne stope.

Mnogi građani sigurno neće biti sretni zbog smanjivanja minusa, ali sigurno je da se neće buniti zbog ograničavanja slobode bankama. Naime, Hrvati po minusima na svojim tekućim računima trenutno duguju bankama 7,5 milijardi kuna! Kreditima opterećeni građani teško da će preko noći uspjeti nadoknaditi ukinuti minus i riješiti ga novim kreditom.