Riječka luka je dio koridora Baltik – Jadran, a u kratkom roku postat će jako intermodalno odredište na sjevernom Jadranu, poručio je u ponedjeljak na početku Međunarodne konferencije o moru, prometu i logistici ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.
Vukorepa je naglasio da je sada najveći pojedinačni dioničar u koncesionaru Luci Rijeka d.d. poljska tvrtka OT Logistic, a podsjetio je i na strateško partnerstvo s International Container Terminal Services na kontejnerskom terminalu Brajdica, koji ima teminal i u Poljskoj.
‘Luka Rijeka će u kratkom vremenu postati jako intermodalno odredište na sjevernom Jadranu. Imamo suvremeni postojeći kontejnerski terminal i pozadinski lučki terminal Škrljevo u završnoj fazi realizacije. Do kraja iduće godine imat ćemo i novi kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali, koji će uz operativnu obalu imati dubinu od 20 metara, jedini takav terminal u Sjevernom Jadranu’, rekao je Vukorep.
vezane vijesti
Dodao je da se 10 kilometara od Zagrebačke obale nalazi prostor za koji Općina Matulji nudi javno-privatno partnerstvo u projektu prometnog i logističkog centra – zone Miklavija, na ukupno 1,5 milijuna četvornih metara koji su povezani željeznicom i cestom.
‘Taj prostor želimo zajedno s Općinom Matulji, kao budući logistički intermodalni centar, staviti u funkciju Zagrebačke obale’, izjavio je, dodavši da vjeruje da ti projekti mogu zainteresirati velike svjetske operatere.
Naveo je da će se moguće koncesionare Zagrebačke obale upoznati s mogućnostima te zone te da su predstavnici Svjetske banke i konzultanti već obišli to područje. Napomenuo je da će se nakon završetka ceste D 403, koja će povezati Zagrebačku obalu i zapadni dio riječke obilaznice, i kamionski teret moći prebacivati u logistički centar u Matuljima.
Sljedeće godine, najavio je, krenut će postupak za odabir koncesionara Zagrebačke obale, kao i da će se u idućih nekoliko godina uložiti oko 1,3 milijarde kuna. Vukorepa je još rekao da će tijekom konferencije biti potpisan ugovor o suradnji između lučkih uprava Gdanjska i Rijeke te da baltičke luke nisu riječkoj luci konkurencija nego partner.
Državna tajnica Maja Markovčić – Kostelac ocijenila je da ostvareni i projekti koji se ostvaruju ukazuju da je povezanost Baltika i Jadrana već u tijeku i da je riječka luka već dio toga koridora. ‘Očekujemo da će to biti valorizirano i pokrijepljeno odgovarajućim odlukama tijela EU, na čemu će Vlada, u partnerstvu sa svim zainteresiranima, svesrdno raditi’, poručila je.
Kazala je da se, uz izgradnju Zagrebačke obale, radi i na državnoj cesti D 403 te da će gradnja te ceste početi sljedeće godine. Pokrenuti su i željeznički projekti važni za taj terminal, a radi se i na kvalitetnijem obavljanju lučkih operacija i smanjenju administrativnih prepreka.
Govoreći o novom Zakonu o pomorskom dobru, Markovčić – Kostelac kazala je da radne grupe intenzivno rade na pripremi zakona te da će promjene ići ka jačanju odgovornosti lučkih uprava za jačanje pravaca, tereta i konkurentnosti.
Voditeljica ureda Svjetske banke za Hrvatsku Elisabeta Capannelli kazala je je ta baka već dugo hrvatski partner te da su od ukupno pola milijarde ulaganja u pet projekata, dva projekta, vrijedna oko 220 milijuna eura, fokusirana na riječko područje. Naglasila je da je kontejnerski promet u riječkoj luci od 2011. povećan tri put te da nove studije ukazuju da bi se iz riječke luke moglo generirati 0,5 posto BDP-a. Svjetska banka podupire razvoj transportnih koridora i sveukupnu učinkovitost, naglasila je.
