"Kada usporedimo prvo tromjesečje ove s posljednjim tromjesečjem prošle godine, to je rast od 5,8 posto", naglasio je. Podsjetio je da je Vlada prije nekoliko dana izašla s programom konvergencije u kojem su predstavljeni ažurirane projekcije za cijelu godinu (rast BDP-a u ovoj godini od 5,2 posto) te da ne izlazi javno s tromjesečnim procjenama.

"Ovaj podatak se u potpunosti uklapa u našu ukupnu brojku za cijelu godinu, čak je i nešto malo bolji od onoga što je stavljeno u projekcije za cijelu godinu. Očekivali smo u prvom kvartalu pad od oko jedan posto, a on je nešto manji, 0,7 posto", naveo je Marić.

Analizirajući pojedine sastavnice BDP-a, naglasio je da su sve manje-više malo i iznad originalnih očekivanja.

"Osobna potrošnja je zabilježila pad od 0,4 posto. Neki će reći da je to iznenađujuće s obzirom da je rast trgovine na malo u prvom tromjesečju bio preko četiri posto. Međutim sada se vidi da na ovakav rezultat osobne potrošnje najviše utjecaja ima pad usluga", naglasio je Marić, objašnjavajući kako se radi o padu domaćih ugostiteljskih, prometnih, prijevozničkih i sličnih usluga, ali isto tako padu uvoza usluga.

S druge strane, ističe kako investicije drugo tromjesečje zaredom rastu solidnom stopom, više od četiri posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju, što je, po njemu, također dobar pokazatelj nagovještaja onoga što nas čeka. I izvoz roba ponovno drugo tromjesečje za edom raste više od osam posto. Međutim u isto vrijeme imamo vrlo visok pad izvoza usluga, ali i uvoza usluga.

Po podacima DZS-a, izvoz roba i usluga pao je za 0,9 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 8,3 posto dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini, pri čemu je uvoz roba porastao za jedan posto dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, a porasla je i državna potrošnja, i to za 0,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju danas objavljeni statistički podaci.

"Sve skupa, kada zbrojimo i oduzmemo, ova brojka od 0,7 posto u potpunosti je uklopljena u našu projekciju za cijelu godinu. Za cijelu godinu mi i dalje stojimo, kao što smo i predstavili, pri procjeni rasta BDP-a za 5,2 posto u ovoj godini, a kada se tome pridoda činjenica da se taj rast nastavlja i iduće godine, po stopi od 6,7 posto, to nas dovodi do situacije da ćemo dosegnuti onu pretkriznu razinu BDP-a iz 2019. godine već 2022. godine", istaknuo je ministar financija.

Podsjetio je pritom kako je Hrvatskoj trebalo 11 godina da izađe iz prošle krize, a ovaj će se put izlazak iz krize dogoditi puno brže ako ne dođe do nekih dodatnih neočekivanih reperkusija.

Stavljajući Hrvatsku u kontekst drugih zemalja članica EU-a, Marić je istaknuo da su u prvom tromjesečju, prema podacima kojima raspolaže, samo tri zemlje ostvarile gospodarski rast - Francuska, Litva i Slovačka - a Hrvatska je odmah nakon njih, dakle zemlja s najnižim padom u prvom tromjesečju.

Inače, BDP je na razini EU-a u prvom tromjesečju prosječno pao za 1,8 posto. Marić je posebno apostrofirao dvije zemlje koje, poput Hrvatske, imaju iznadprosječan udio usluga u BDP-u, posebno turizma, i sličnu strukturu gospodarstva - Španjolsku i Portugal, koje su u prvom tromjesečju imale pad za više od četiri, odnosno više od pet posto.

Ministar financija procjenjuje i kako nas u drugom tromjesečju očekuje vrlo snažan rast jer je svjestan da su iz kvartala u kvartal sve bolji pokazatelji. "S druge strane imat ćemo bazni efekt, jer lani je u drugom tromjesečju bio rekordan pad BDP-a, za više od 14 posto", kazao je.

Marić procjenjuje i kako će sljedeća objava DZS-a o BDP-u sigurno imati pozitivan predznak. Pod pretpostavkom ovih brojki koje imamo proteklih dana, sa sve većom cijepljenošću stanovništva, možemo očekivati da ova turistička sezona bude bolja od lanjske, istaknuo je.

Ministar financija je na upite oko povrata poreza na dohodak odgovorio kako će sva rješenja i povrati ići do kraja ovog mjeseca. Radi se o ukupno nešto više od 1,8 milijardi kuna, od čega se oko 700 milijuna kuna odnosi na povrat temeljem poreznih olakšica za mlade do 30 godina.