"S jedne strane, svi znamo dobro koliko su bile i s kakvim su se sve izazovima suočile javne financije, međutim uspjele su izdržati, a izdržat će i dalje sve ove izazove koje su covid-19 i potres stavili ispred nas", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Praktički u jednoj godini gotovo u potpunosti je neutraliziran efekt svega onoga što je Vlada činila u proteklom mandatu na kontinuiranom smanjivanju udjela javnog duga u BDP-u, dodao je.

"Međutim, isto tako, da to nismo činili, danas bi hrvatski javni dug bio preko 100 posto BDP-a i sigurno bi bio kudikamo suženiji i manji manevarski prostor kako za reakciju u zdravstvenom dijelu, tako i u gospodarskom dijelu", naveo je Marić.

Napomenuo je i da su sve stavke rashoda bile su pod popriličnim pritiskom, no i u 2020. godini, koju su obilježili covid i potresi, rashodi za kamate dodatno su smanjeni za 2,2 milijarde kuna. To, istaknuo je Marić, ide u prilog onoga što Vlada radi, a to su odgovorne i održive javne financije.

U izvješću o izvršenju prošlogodišnjeg proračuna navodi se da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 131,6 milijardi kuna što je 0,4 posto više od godišnjeg plana, ali i otprilike 6 posto manje nego u 2019. godini.

Ukupni rashodi izvršeni su u visini od 153,6 milijarde kuna, što čini 98,5 posto planiranih rashoda za 2020., dok su u odnosu na 2019. rashodi bili veći za 13,7 milijardi kuna ili 9,8 posto. Marić je podsjetio da se najveći dio tih povećanih rashoda odnosi na zdravstvo i mjere za očuvanje radnih mjesta te neke druge izazove poput potresa.

Račun financiranja, odnosno ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2020. ostvareni su u iznosu od 64,7 milijardi kuna, dok su izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova izvršeni u iznosu od 34,9 milijardi kuna.

Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika, odnosno ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u 2020. ostvareni su u iznosu od 40,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi su iznosili 41 milijardu kuna, stoga je ukupni manjak izvanproračunskih korisnika 179,1 milijun kuna, navodi se u dokumentu.

Tako je ukupni manjak proračuna opće države koji u 2020. iznosio 25,4 milijarde kuna ili 6,8 posto BDP-a. Usporedbe radi, u 2019. proračun opće države bio je u suficitu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, dok je u 2018. suficit iznosio 863 milijuna ili 0,2 posto BDP-a, a u 2017. godini 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a.

Konsolidirani dug opće države, pak, na kraju 2020. godine dosegnuo je 329,7 milijardi kuna, što čini 88,7 posto BDP-a, čime je prekinut višegodišnji trend smanjivanja tog udjela. Usporedbe radi, koncem 2019. godini konsolidirani javni dug iznosio je 292,9 milijardi kuna ili 72,8 posto BDP-a, u 2018. godini 286,3 milijarde kuna ili 74,3 posto BDP-a, a u 2017. godini 285,1 milijardu kuna ili 77,6 posto BDP-a.

Zbog posljedica pandemije covida-19, lani su zaustavljena i pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti zabilježena tijekom prethodnih pet godina, a gospodarski pad dosegnuo je 8 posto. Tome je doprinijelo i smanjenje izvoza roba i usluga, smanjenje potrošnje kućanstva i smanjenje bruto investicija u fiksni kapital, a negativan utjecaj epidemije COVID-19 bio je posebno naglašen u sektoru turizma, ističe se.

Ukupni bruto inozemni dug dosegnuo je 40,6 milijardi eura krajem 2020., odnosno 82,4 posto BDP-a, navodi se u izvješću o izvršenju proračuna za 2020.

U saborsku proceduru poslane izmjene zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, kojim se taj zakonski tekst usklađuje i s izmjenama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koji je stupio na snagu u travnju ove godine.

Tako se proširuje djelokrug rada Agencije i na poslove vezano za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda za energetske svrhe i podzemno skladištenje plina te trgovinu na veliko naftnim derivatima. Također, djelatnost se proširuje i na sudjelovanje Agencije u postupku izmjena i dopuna prostornih planova te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva Vladi.

Izmjenama se predlaže proširiti i sastav Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike u kojem bi, uz državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja, bila i dva člana iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva ili iz reda znanstvene i stručne javnosti iz područja energetike i gospodarstva

Izmjenama su produženi i rokovi u kojima Agencija treba Vladi podnijeti izvješće o svom radu za prethodnu godinu te izvješće o izvršavanju ugovora vezano za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Ocjenjujući da su dosadašnji rokovi prekratki, Vlada predlaže da se rok za podnošenje izvješća pomakne s 15. veljače na 30. travnja.