Ministar financija Zdravko Marić prošlog tjedna je na poreznoj konferenciji koju su organizirali Ekonomski fakultet u Zagrebu i Deloitte rekao kako su niska stopa oporezivanja i jednostavnost vođenja knjiga doveli do velikog rasta obrtnika paušalaca i slobodnih djelatnosti, zbog čega će Ministarstvo financija 'posebno razmotriti taj segment i vidjeti kako ga tretirati u budućnosti'. To je dovelo do lančane reakcije na društvenim mrežama i nekim portalima, a izazvao ju je strah od većeg poreza. Ministar je za tportal objasnio što je zapravo najavio
Dio paušalaca, ali i svih ostalih dežurnih protivnika svega što ima veze s državom i porezima, na društvenim mrežama krenuo je pisati kako će otvarati obrte u drugim zemljama Europske unije i kako će Ministarstvo financija na čelu s Marićem krenuti u njihovu sječu, što je naišlo na opće odobravanje internetske publike.
S obzirom na to da su neke nove mjere za paušalce tek stupile na snagu i da se iz Marićevih izjava, barem onako kako su prenesene u drugim medijima, nije dalo iščitati ništa o novim porezima, nazvali smo ga za pojašnjenje:
'Nisam najavljivao nikakve promjene, već sam samo konstatirao ono što smo promijenili do sada. Održao sam govor i nemam što najavljivati jer je tek stupilo na snagu ono što smo napravili za paušalce. Porezna politika za 2019. je definirana, nema se tu što mijenjati', kaže nam Marić.
Dakle, paušalci se ne trebaju bojati promjena u poreznom tretmanu, pitamo još jednom, za svaki slučaj:
'Paušalaca ima oko 37.000 i meni se stalno govori da sam protiv malih i srednjih, a oni su zapravo najviše dobili. Paušalci nemaju poslovne knjige i vode samo evidenciju o prometu pa sam u govoru iskoristio priliku da ukažem na sve pogodnosti te da ih opet pozovem i animiram za ulaz u sustav paušalaca', prilično je jasan Marić.
Paušalni obrtnici trenutno su najisplativiji način poslovanja u Hrvatskoj. Da bi netko postao paušalac, ne smije biti u sustavu PDV-a i godinu dana prije početka poslovanja nije smio imati primitak viši od 300.000 kuna. Oni ne vode klasične poslovne knjige, već samo knjigu prometa, u kojoj bilježe izdane račune i njihovu naplatu koju jednom godišnje predaju Poreznoj. Za to ne treba angažirati ni knjigovođu, što je veliki plus za svakog obrtnika.
Mjesečni troškovi paušalca koji napravi recimo 100.000 kuna prometa su porez u iznosu od 170 kuna (koji se plaća svaka tri mjeseca, kao i prirez), 506,88 kuna doprinosa za prvi stup mirovinske štednje, 168,96 za drugi stup, 557,57 kuna doprinosa za zdravstvo, desetak kuna doprinosa za zdravstvo te komorski doprinos od 76 kuna koji se ne plaća u prvoj godini poslovanja. Naravno, svi ti troškovi variraju ovisno o iznosu godišnjeg prometa.
'Paušalci godišnje plaćaju od 1500 do 5000 kuna poreza, a to je stvarno stimulativno. Gledat ćemo kako smanjivati porezno i administrativno opterećenje. Stalno smanjujem poreze, a stalno se govori da ih povećavam. Porez na dobit za male poduzetnike smanjen je na 12 posto, a plaća ga njih 85 posto', zaključio je Marić.