'Porezi su cijena kojom plaćamo civilizaciju', kazao je svojedobno poznati američki sudac Oliver Wendell Holmes, no ne manjka primjera svjetskih razmjera ni za potpuno nasumično oporezivanje koje prelazi sve granice bizarnosti.

Jedan od najbizarnijih poreza koji je još uvijek na snazi u jedanaest američkih saveznih država jest onaj koji se odnosi na oporezivanje posjedovanja nezakonitih droga.

Naime, u 11 saveznih država na istoku Sjedinjenih Država naplaćuje se porez na opojnu drogu, odnosno na propisanu minimalnu količinu droge koja podliježe porezu. Primjerice, u Sjevernoj Carolini ona iznosi 42,5 grama marihuane, dok u Wisconsinu iznosi tek gram.

Ukoliko policajac uhvati nekoga s drogom, naplati mu i porez te drogu označi poreznom markicom koju vlasnik može nalijepiti na svoje paketiće droge. Te markice služe kao potvrda da je uredno platio porez, odnosno, kada ga uhiti policija, barem se može tješiti da ga neće goniti i poreznici.

Porez na zahodsku vodu i let balonom

Da Sjedinjene Države prednjače u suludom oprezu, dokazuje i prije 12 godina uveden porez na puštanje vode u zahodu u američkoj saveznoj državi Marylandu. Na ideju o uvođenju poreza na puštanje vode došlo je lokalno zakonodavstvo kako bi se zaštitio zaljev Cheapsake i sve ostale vode koje se ulijevaju u njega.

Nametnuti porez od kojeg se novac slijevao u poreznu blagajnu ima plemenitu svrhu održavanja kanalizacijskog sustava kako bi se izbjegao procvat algi te smanjilo odumiranje morskog i riječnog ekosustava zbog ispuštanja dušika.

Tijekom 2010. godine poreznici iz Kanzasa raspravljali su o porezu na topli zrak, odnosno o porezu na vožnju balonom. Budući da ta američka savezna država ima zakon po kojem može naplatiti porez na svako mjesto koje prodaje zabavu i rekreacijske usluge, dosjetili su se toga da bi valjalo oporezivati i one koji se zabavljaju tijekom leta balonom.

No nakon što su uvidjeli kako država ne može naplaćivati porez na zračni promet, od nameta na zabavu tijekom leta se odustalo, ali vlasnici čiji baloni samo stoje vezani za tlo još uvijek moraju platiti porez.

Oporezive borovnice i špilovi karata

Neke američke savezne države, ali i pojedinačni gradovi, naplaćuju porez sudionicima bilo na zabavnim, bilo sportskim priredbama.

Kalifornija je prvi put naplatila takav porez 1991. godine i to protiv košarkaša Chicago Bullsa neposredno nakon što su pobijedili Lakerse iz Los Angelesa. Chicago je prvom prilikom uzvratio istom poreznom mjerom, što su kasnije uvele i ostale države.

U Alabami pak posebnim porezom zahvaćeni su špilovi karata koji sadrže 'ne više od 54 karte', ali su se kupci i prodavači snašli te su počeli prodavati špilove s dodatnim džokerom.

U saveznoj državi Maine posebno se oporezuju borovnice, ali taj porez najčešće već bude uračunat u prodajnu cijenu. U Minnesoti se pak stanovnicima te države poznate po iznimno niskim temperaturama naplaćuje porez na krzno i iznosi 6,5 posto na ukupnu maloprodajnu cijenu odjevnog predmeta.

Arkansas se 2002. godine 'proslavio' uvođenjem poreza na tetovaže i piercinge u iznosu od šest posto na ukupnu cijenu pa ne čudi propast velikog broja tamošnjih salona za tetovažu i odlazak ljubitelja oslikavanja kože u susjedne države.

Vračare na udaru poreznika

No nije samo Amerika postojbina bizarnih nameta, jer sličnih oporezivanja ima i u našem susjedstvu. U Rumunjskoj je, primjerice, 2002. godine uveden porez koji oporezuje djelatnost što je sama po sebi bizarna. Početkom recesije 2009. godine rumunjske vlasti odlučile su se boriti protiv gospodarskih problema oporezivanjem zanimanja koja to zapravo i nisu, pa su se na udaru poreznika našli proricatelji sudbine i vračare.

Znatno bogatija, ali porezno neprikosnovena Danska već godinama razmišlja o uvođenju poreza na crveno meso, a Japan, kao još jedan 'porezni pakao', već godinama oporezuje stanovnike starije od 40 godina sa strukom širim od 89 centimetara. Doduše, njih vlasti najprije upozore i daju upute kako smršaviti, a ukoliko to ne učine do idućeg mjerenja, porez na debljinu je neizbježan.