Ministar Kujundžić oslonio se na internu analizu HZZO-a koja je pokazala da se unapređenjem postojećeg sustava ne može puno uštedjeti. Stoga već nekoliko mjeseci pokušava progurati prijedloge o povećanju prihoda na račun poreznih obveznika. Najprije je lobirao za dizanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja, a kada nije naišao na razumijevanje, okrenuo se dodatnom oporezivanju nezdravog 'luksuza'.

Pritom je u isti koš stavio cigarete, žestoka pića, kockanje i mobitele, premda nikome nije jasno kakve veze mobiteli imaju sa zdravljem.

Što znači ubrati tri milijarde kuna više?

Udruga Lipa izračunala je da bi uvođenje Kujundžićevih nameta svakog punoljetnog građana Hrvatske koštalo dodatnih tisuću kuna godišnje. Upozoravaju i da je riječ o desetak puta većem iznosu od onoga što bismo morali dodatno platiti kroz uvođenje predloženog, ali odbačenog poreza na nekretnine.

Lani se od posebnih poreza i trošarina u proračun slilo 14,8 milijardi kuna, od čega je većina došla od trošarina na energente (8,2 milijarde kuna) i duhanske proizvode (4,2 milijarde kuna). Prihodi od tri kategorije postojećih nameta koje bi Kujundžić dodatno pojačao (duhan, alkohol, igre na sreću) iznosili su 4,75 milijardi kuna, što znači da bi oni morali porasti više od 60 posto da bi se prikupilo dodatne tri milijarde kuna.

Pritom treba naglasiti da svako dodatno oporezivanje, osobito ako je porezno opterećenje već visoko, može imati kontraefekt. Taj rizik je osobito prisutan kod duhanskih proizvoda, koji donose najizdašnije prihode od trošarina. Naime, treba uzeti u obzir to da su proteklih godina znatno povećane trošarine tako da već sada imamo najskuplje cigarete u odnosu na kupovnu moć u Europskoj uniji. Dosadašnji rast cijena izazvao je bujanje crnog tržišta, a svaki novi namet značio bi daljnji pad prodaje legalnih cigareta.  

Drugim riječima, uvođenje dodatnih trošarina na cigarete vjerojatno bi, umjesto povećanja prihoda, dovelo do njihova pada.  

Što treba učiniti prije uvođenja bilo kakvih novih nameta?

Ministrova želja da problem riješi još jednim zadiranjem u džepove građana s pravom je izazvala ogorčenje javnosti i poslovne zajednice jer nismo vidjeli nikakve ozbiljnije reformske poteze u smjeru racionalizacije troškova i iznalaženja drugih mogućnosti povećanja prihoda.  

Ovdje navodimo samo dio reformskih mjera, o kojima godinama govore stručnjaci, a koje bi trebalo poduzeti prije uvođenja bilo kakvih dodatnih nameta.

Među sveobuhvatnim mjerama koje bi trebale donijeti značajne uštede najčešće se spominje uvođenje profesionalnog menadžmenta, spajanje bolnica, izdvajanje pratećih djelatnosti, centralizacija javne nabave, smanjenje stope bolovanja i učinkovitija uporaba skupih visokotehnoloških uređaja.

Istovremeno, treba razmotriti mogućnosti povećanja prihoda od dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Pritom je osobito važno preispitati postojeće olakšice koje svakom trećem građaninu omogućuju besplatno dopunsko osiguranje.  

Također, potrebno je uspostaviti 'čiste račune' između HZZO-a i države, koja izbjegava plaćati svoje zakonske obveze. Naime država bi iz proračuna trebala godišnje izdvojiti oko četiri milijarde kuna za zdravstvenu skrb neosiguranih osoba poput nezaposlenih, socijalnih slučajeva i zatvorenika, ali i trećinu trošarine na cigarete. Međutim u praksi Ministarstvo financija ne pokrije ni pola svojih obveza.  

Ako sve navedene mjere ne bi dovoljno popravile krvnu sliku zdravstva, ostaje mogućnost preraspodjele u okviru ukupne državne potrošnje. A na to kome bi trebalo uzeti, jasno upućuje nedavno objavljena analiza Eurostata.