Jedno od neugodnih pitanja za svakog poslodavca su troškovi bolovanja. Iako su oni definirani Zakonom o zdravstvenom osiguranju, mnogi imaju osjećaj da zaposlenici ponekad uzmu bolovanje iz razloga koji ih ne sprječava u obavljanju posla.

Doduše, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) kontrolira opravdanost te privremene nesposobnosti za rad, kako se to službeno zove. Državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić ranije je u medijima istaknuo da zdravstvena inspekcija zatvori otprilike 30 posto bolovanja jer se utvrdi da nisu opravdana.

Koliko je to problematično, pokazuje i intervju koji je za Lider u prosincu prošle godine dao predsjednik Uprave Hrvatske pošte (HP) Ivan Čulo. Novinar Edis Felić, koji ga je intervjuirao, u svome je tekstu istaknuo kako je Čulo rekao da HP gubi između 12 i 15 milijuna eura zbog neopravdanih bolovanja, što je otprilike zbroj plaća za sve zaposlene u mjesec dana. Dodao je da je oko 10 posto zaposlenika ove državne tvrtke stalno na bolovanju.

Spomenuti financijski gubitak ne tiče se samo troškova zbog odsutnosti s posla zbog bolesti, a oni su takvi da ih u gotovo 50-postotnom iznosu podmiruju poslodavci. Naime zakonom je definirano da oni refundiraju te troškove u trajanju do 42 dana. Sve dulje izostanke s posla, koji uključuju i bolovanja zbog skrbi za drugu osobu ili porodiljne dopuste, refundira HZZO. Zbog visokih troškova za tu svrhu iz udruge Glas poduzetnika predlažu da poslodavci novčano pokrivaju bolovanja do pet dana, a da sve dulje od toga ide na teret HZZO-a.

Povećanje naknada

Iz te nam državne institucije otkrivaju da su lani za to izdvojili oko 220 milijuna eura. Ukupna stopa iznosila je 3,77 te je na teret poslodavaca išla stopa od 1,90, a na teret HZZO-a stopa od 1,87 bolovanja.

'Radi se o naknadama zbog bolovanja čije je trajanje preko 42 dana te drugih naknada, kao što su izolacija, pratnja, njega člana obitelji te komplikacije vezane uz trudnoću i porod, a koje se isplaćuju na teret HZZO-a od prvog dana korištenja', objašnjavaju iz HZZO-a.

Iz Ministarstva zdravstva pak najavljuju podizanje naknada za bolovanje već od lipnja ove godine. Te su naknade od 2006. godine pa sve do danas iznosile 565 eura, a ubuduće bi, ako izmjene budu potvrđene nakon dva čitanja te izglasane u Saboru, trebale iznositi 995 eura. Još je to jedan razlog više da država preuzme te financijske obveze na sebe, reći će poslodavci iz privatnog sektora.

No, s obzirom na to da je u prosjeku svakog dana na bolovanju 66.451 osoba, zanimalo nas je koliko tvrtke, a naročito državne, troše na tu stavku za svoje zaposlenike. Iz HZZO-a su nam poručili da ih ne evidentiraju prema radnom mjestu, pa smo upitali državne tvrtke koliki su im troškovi bolovanja te koliko je radnika bilo odsutno zbog bolesti prošle godine. Zanimljivo nam je pritom doznati i je li bilo neopravdanih bolovanja u državnim tvrtkama.

Rekorderi u Hrvatskoj pošti

Odgovore smo dobili od 17 državnih tvrtki. Zanimljivo, odgovorila nam je i Hrvatska pošta. Kažu da su prošle godine imali više od sedam milijuna eura troškova za bolovanje. Barem jedan dan odsutna zbog bolesti tijekom 2024. bila je 4941 osoba, što je 56 posto od ukupnog broja zaposlenih u HP-u. Na dugotrajnom bolovanju, od najmanje 42 dana, bilo je 1726 osoba, što je 20 posto zaposlenih. Pritom, naglašavaju iz Pošte, u taj broj nisu uključene zaposlenice na porodiljnom dopustu.

Dakle trošak je manji, ali je broj dugo odsutnih zaposlenika veći od onoga što je predsjednik Uprave Čulo rekao u intervjuu. Iako je spominjao neopravdana bolovanja, iz njegove tvrtke o tome nisu decidirano govorili.

'Hrvatska pošta taj iznos ne može procijeniti jer privremenu nesposobnost za rad (bolovanje) otvara i zatvara izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite na temelju medicinske procjene zdravstvenog stanja pacijenta. HZZO provodi kontrolu opravdanosti i trajanja bolovanja, ali ne proglašava bolovanje neopravdanim, stoga ne možemo jasno tvrditi koja su bolovanja opravdana ili neopravdana', poručili su iz Hrvatske pošte.

Kad smo već kod neopravdanih bolovanja, treba reći to da ih nije zabilježila nijedna državna tvrtka koja nam je odgovorila na upit. Što se pak troškova i broja radnika tiče, oni su znatno veći u tvrtkama koje imaju zaposlenike kojima je radno mjesto na otvorenom jer su izloženi različitim vremenskim i radnim uvjetima. Među njima su i oni koji zbog složenosti svojih poslova imaju i beneficirani radni staž.

Milijunski troškovi

Milijunske troškove za bolovanja zabilježili su i u domaćim željezničkim kompanijama. Iz HŽ Carga su nam otkrili da su im ona prošle godine stvorila ukupni trošak od 602.000 eura. No puno veći trošak bio je u HŽ Putničkom prijevozu - 1.121.250,77 eura. Ta je tvrtka isplatila naknade u iznosu od 854.791,93 eura, a HZZO je nadoknadio 266.458,84 eura zbog dugotrajnih bolovanja. Još veće troškove zbog toga imala je HŽ Infrastruktura (2.032.752,73 eura). Oni nisu naveli koliko je naknada išlo na njihov teret, ali su otkrili da je na kratkotrajnom bolovanju bilo 1980 osoba, a na onom duljem od 42 dana bilo ih je 799.

Također, milijune eura za bolovanja prošle godine izdvojile su Hrvatske autoceste (HAC). Njihov je ukupni trošak za te naknade iznosio 3.233.107,14 eura. Od toga su sami platili 2.680.677,68 eura, a HZZO im je zbog dugotrajnih bolovanja refundirao 552.429,46 eura. Ova tvrtka također bilježi visok udio osoba koje su barem jedan dan bile odsutne zbog bolesti u odnosu na ukupan broj radnika. Tako ga je lani koristilo 1749 zaposlenih (63,44 posto), a dugotrajna bolovanja 289 osoba (10,48 posto ukupnog boja radnika).

Preostale tvrtke koje su nam odgovorile na upit zabilježile su između 140 i 920 tisuća eura troškova za bolovanja u prošloj godini. No nisu nam sve otkrile koliko je naknada išlo na njihov teret, a koliko na teret HZZO-a.

Gotovo 21 milijun dana izostanaka

Upravo je HZZO u svom odgovoru istaknuo još jedan detalj. Naime 'u 2024. godini bilo je ukupno 20.865.889 dana privremene nesposobnosti za rad, na teret HZZO-a 10.343.355, a na teret poslodavaca 10.522.534 dana'. Primjerice, samo u HEP-u zabilježili su više od milijun radnih sati odsutnosti zbog bolovanja. S obzirom na najavljena povećanja naknada, postavlja se pitanje - tko to može platiti?

'Za 2025. godinu osigurano je dodatnih više od 60 milijuna eura za najavljeno povećanje naknada za PNR, a za sljedeću, 2026. godinu osigurano je dodatnih više od 130 milijuna eura', poručili su iz HZZO-a.

Iz državnih tvrtki pak poručuju da prate situaciju s povećanjem naknada. U Borovu su već procijenili da će im povećanje naknada donijeti dodatne troškove od 135.000 eura ako ukupno trajanje bolovanja ostane na približnoj razini. U HAC-u pak predviđaju povećanje tih troškova od 18,27 posto, što će biti financirano iz redovitog poslovanja tvrtke.

Po sličnom modelu financirat će se naknade za bolovanja u Borovu, Pleteru, APIS-u i Državnim nekretninama. Refundacijom od HZZO-a pokrit će troškove bolovanja u HŽ Infrastrukturi, Državnim nekretninama i Hrvatskoj pošti, iz koje poručuju da će doći 'do određenog utjecaja na financijski tijek novca s obzirom na to da se povrat sredstava čeka dulje od 30 dana'.

Tih problema pak ne bi trebali imati u Agenciji Alan. Iz te tvrtke potvrdili su nam da u prošloj godini uopće nisu imali takvih troškova. Naime nitko od njihovih zaposlenika nije otišao na bolovanje prošle godine, što je zaista kuriozitet.