Kako bi se potaknula zaštita okoliša i kružna ekonomija, ali i podigao standard najsiromašnijeg dijela građana, uvedena je naknada za povratnu ambalažu. U Njemačkoj ona iznosi 25 centi po plastičnoj boci, no ideja je da postane još viša
Nakon uvođenja eura, a naročito s dugotrajnom inflacijom, u Hrvatskoj se postavilo pitanje zaštite najsiromašnijih građana. Uz rastuće zahtjeve u zaštiti okoliša i poticanju kružne ekonomije, jedno od logičnih rješenja bilo je podizanje naknade za povratnu ambalažu.
Ona je nekoć iznosila 50 lipa po komadu povratne ambalaže, najčešće boci ili limenci. No, to je s uvođenjem eura pretvoreno u sedam centi. S obzirom na poskupljenja brojnih proizvoda i usluga, Vlada je prošle godine odlučila podići povratnu naknadu na 10 centi po boci. Uz to, proširila je obuhvat ambalaže koja se klasificira kao povratna, čime nastoji smanjiti količinu bačenog otpada, ali i omogućiti isplatu većih svota pri povratu.
vezane vijesti
Bez promjene
Iako se često ogledamo u Njemačku, kao primjer uređene zemlje, treba reći kako se sustav povratnih naknada u Njemačkoj nije mijenjao desetljećima. Zadnja promjena je bila 2000. godine kad je povratna naknada za staklene boce s 15 pfeninga zaokružena na osam centi. Inače, povratna naknada za plastične boce iznosi 25 centi.
S obzirom na protek vremena, sve se češće razmatra nova promjena. Kako piše Fenix-magazin.de., pretprošle je godine razmatran nacrt zakona koji je trebao pojednostaviti sustav naknada za povratnu ambalažu i pritom olakšati kupnju. No, zbog nesuglasica unutar odlazeće savezne vlade, prijedlog je propao.
Osim podizanja standarda najsiromašnijih građana, podizanje povratne naknade je nužno i zbog pokrivanja rastućih troškova proizvodnje. Osim u Hrvatskoj, povratna naknada je porasla i u Austriji, gdje od početka veljače iznosi 20 centi po boci. Iz Bavarske udruge pivara zalažu se za takve promjene.
Strah od poskupljenja i poreza
No, do promjena u povratnoj naknadi nije došlo ni zbog straha da bi potrošači to mogli doživjeti kao poskupljenje pića. Osim toga, boce i gajbe bi postale vrijednije, pa bi mnogi stvarali zalihe i tako potencijalno izazvali nestašicu ambalaže. Potonji problem se može riješiti.
Naime, prihodi od prikupljanja boca se mogu okarakterizirati kao komercijalna djelatnost. Stoga je i to podložno oporezivanju. Osnovna naknada, koja regulira neoporezivi dohodak, od ove godine je povećana na 12.000 eura godišnje. Svatko tko povratnom ambalažom zaradi više, mora prijaviti dohodak Poreznoj upravi koja će mu odrediti visinu poreza. No, teoretski bi za ulazak u porezne škare tijekom godine trebalo prikupiti 48.000 boca.
