Rasprave o učestalosti bolovanja u Hrvatskoj sve više postavljaju pitanje zloupotrebljava li se ovaj sustav, osobito zimi, kada bilježimo veći broj izostanaka s posla. Kritičari upozoravaju na potencijalne zloupotrebe, a evo kako situacija stvarno izgleda uoči najavljenih promjena iznosa naknada
O ovoj temi govorila je dr. med. Ljiljana Milišić Ždralović, voditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a, tijekom gostovanja u emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' na HRT-u. Na upit koristi li Hrvatska bolovanja u većoj mjeri nego druge europske zemlje, Milišić Ždralović istaknula je da se Hrvatska nalazi 'u zlatnoj sredini'.
'Prosjek Europske unije iznosi 9,8 posto, a u Hrvatskoj devet posto zaposlenih koristi bolovanje zbog određenih razloga', objasnila je. 'Imamo povjerenje u naše ugovorne subjekte, odnosno u liječnike primarne zdravstvene zaštite, bilo da se radi o liječnicima opće medicine, obiteljske medicine ili ginekolozima', nadodala je.
HZZO uvijek prati bolovanja
'Pratimo sva bolovanja od prvog dana. Kada postoji potreba, provodimo redovne ili izvanredne kontrole', dodala je. Prema riječima Milišić Ždralović, bolovanja su najčešća u sektorima s težim fizičkim radom. 'Prerađivačka industrija bilježi najveći broj slučajeva, iako ni sjedilački način života nije bez posljedica na mišićno-koštani sustav', istaknula je.
Za naknade vezane uz bolovanja, prema podacima iz 2024. godine, HZZO je izdvojio oko 220 milijuna eura. Većina zaposlenika koristi ga zbog zdravstvenih tegoba, ali postoji i mogućnost da izostaju s posla radi brige o članu obitelji.
vezane vijesti
Najavljene izmjene vezane uz naknade
Ministarstvo zdravstva najavljuje promjene nakon čak 19 godina. Gostujući u emisiji, državni tajnik Ministarstva zdravstva Tomislav Dulibić istaknuo je da bi se iznosi naknada trebali povećati. Dulibić je naglasio da inspekcije zatvore otprilike 30 posto bolovanja jer se utvrdi da nisu opravdana.
'Većinu tih bolovanja otvaraju liječnici obiteljske medicine, a u slučaju nepravilnosti predviđene su sankcije za liječnike. Sankcije se primjenjuju u otprilike 15 posto takvih slučajeva', dodao je. Prema njegovim riječima, zakonodavne izmjene usklađuju se s demografskom i socijalnom politikom Vlade.
'U mandatu vlade Andreja Plenkovića podizali smo minimalne, prosječne i medijalne plaće. Sada je došlo vrijeme da se prilagode i naknade za bolovanje. Limit od 4200 kuna, koji je postavljen još 2006. godine, povećat će se na 995 eura', istaknuo je.
Nekima HZZO pokriva troškove od prvog dana
'Kada je riječ o dugotrajnim bolovanjima, prvih 42 dana trošak snosi poslodavac, a nakon tog razdoblja preuzima HZZO. Za određene kategorije zaposlenika HZZO pokriva troškove od prvog dana, no prethodni limit iznosio je 565 eura', pojasnio je Dulibić.
Dulibić je predstavio nove iznose naknada koji će biti definirani zakonom: 'Minimalna naknada dosad je iznosila 25 posto proračunske osnovice, odnosno 110 eura. Sada će biti povećana na 80 posto osnovice, što znači 363 eura. Najviša naknada iznosit će 995 eura', precizirao je.
Dodao je da bi Hrvatski sabor trebao usvojiti ove zakonske izmjene do 1. lipnja.
