'Dok sam bio dijete, često sam prolazio ovim krajem. Tad se u Trstu kupovalo sve ono što se nije moglo naći kod nas. Kroz prozor automobila gledao bih sela, među njima i Materiju. Da mi je netko onda, prije 50 godina, rekao da ću ovdje imati svoju firmu, rekao bih mu da je lud', smije se Perović.

Pijemo kavu u salonu za sastanke, obloženom od poda do stropa mahagonijem. U vitrinama se nalaze deseci pokala.

Sportska karijera pod nadimkom Huck

Perović je poznato ime u svijetu jedrenja, u kojem ga svi znaju pod nadimkom Huck. Bio je višestruki juniorski prvak Jugoslavije, zatim nekoliko puta i prvak Hrvatske u raznim kategorijama. Osvojio je i europsko zlato u klasi kadet, europsko srebro u klasi soling i svjetsku broncu u klasi ORC-B.

Titulama se kitio i na regatama u Sloveniji, a bio je i ozbiljan kandidat za ulazak u slovensku reprezentaciju za Olimpijske igre u Atlanti 1996. godine.

'Nedostajao nam je jedan jedini bod… Ali u to vrijeme već smo vodili ozbiljan biznis. Nije bilo lako kombinirati posao i sport. Krenuli smo s proizvodnjom jedara kako bismo što duže ostali u jedrenju, a opet, s druge strane, zbog posla nismo mogli biti na moru koliko smo željeli.'

Početak partnerskog posla

Kad priča o svojim poslovnim počecima, Perović govori u množini jer se na taj put otisnuo s dobrim prijateljem i jedriličarskim sudrugom, nažalost pokojnim Zvonimirom Bezićem.

Tvrtku su osnovali 1988. pod imenom HB-Sails u Rijeci, da bi je 1991. preimenovali u Victory Sails, a radionicu preselili u veći prostor u marini u Kopru.

'Prva jedra šivali smo tijekom tjedna kod moje bake, a vikendom bismo ih krojili u unajmljenoj školskoj dvorani. Kad sam rekao mami da idem raditi nešto privatno, rasplakala se. Kako sam završio za inženjera pomorstva, nadala se da ću naći siguran i stalan posao. Bio je to šok za nju.'

Preseljenje u Materiju i širenje proizvodnje

U narednim godinama Victory Sails postaje najveća i najvažnija jedrarija u regiji.

Zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta u Kopru, radionica u Rijeci ponovno je otvorena 1998. godine, a potom se proizvodnja preselila na današnju lokaciju u Materiji, u prostore nekadašnje tekstilne tvornice Pletenina. Pikantan detalj je to da je u praznom pogonu, današnjem skladišnom dijelu, neko vrijeme djelovao lokalni striptiz klub.

Perović i Bezić 2003. su u potpunosti renovirali tvornicu. Tad je izgrađen i prepoznatljiv salon od mahagonija. Današnji proizvodni pogon prostire se na oko 3000 četvornih metara i zapošljava tridesetak djelatnika. Godišnje proizvedu oko 4000 jedara svih vrsta, što im donosi oko tri milijuna eura prihoda.

Tehnološki iskorak i drugačiji pristup radu

'Ono što nas je odmah u početku izdvojilo od konkurencije je korištenje računala pri oblikovanju i izradi jedara. U to vrijeme bili smo po tome pioniri, ne samo kod nas, već, usudio bih se reći, i u svijetu. To nam je omogućilo preuzimanje većih projekata, a koje inače, zbog premalog prostora i broja zaposlenih, ne bismo mogli provoditi', kaže Perović.

Bezić i on vodili su firmu kao sportsku kampanju. Puno im je važnije bilo napraviti jedro koje će odnijeti pobjedu na nekoj regati nego koliko će zaraditi na njemu. Takav pristup i činjenica da su i sami jedriličari doveli su im među klijente mnoga zvučna imena iz svijeta jedrenja.

Suradnja s Karlom Kuretom

Prvo takvo veliko ime bio je Splićanin Karlo Kuret, a on je od početka 90-ih do sredine 2000-ih bio među deset najboljih svjetskih jedriličara.

'Prije nas malo koju tvornicu jedara vodili su jedriličari. Nije bilo jasne i otvorene komunikacije između proizvođača i sportaša. I po tome smo bili među prvima u svijetu. Imali smo sreću što je Kuret inženjer strojarstva. Imao je svoje ideje i rješenja te smo brzo našli zajednički jezik. Naša jedra počela su osvajati svjetske regate i to nam je otvorilo brojna druga vrata. Svako jedro prilagođavamo veličini pojedinog broda – svaki je proizvod unikatan. Time smo više slični modnoj industriji nego klasičnoj jedrariji.'

Kuret je i danas poslovni partner Perovića te vodi hrvatsku podružnicu Victory Sailsa u Splitu.

Formiranje grupacije OneSails

Nova velika prekretnica dogodila se 2007. godine, kada su se udružili s partnerima iz desetak zemalja i osnovali OneSails grupaciju. Ona je s vremenom narasla i danas okuplja čak 53 tvrtke iz 39 zemalja svijeta, a sjedište joj je u Italiji.

'To se pokazalo izuzetno dobrim potezom. Iako nismo obvezni plasirati svoje proizvode isključivo preko grupe, ovaj oblik marketinga ima brojne prednosti. Sada kroz grupu prodajemo već etablirane proizvode i zajednički razvijamo nove. To nam omogućuje bolju konačnu cijenu, a također nudimo servis i produženo jamstvo bez dodatnih troškova. To je dodatna prednost u odnosu na konkurenciju', objašnjava Perović.

Prva potpuno reciklirajuća jedra na svijetu

Pod okriljem OneSailsa nastala je velika inovacija – prva jedra koja se u potpunosti mogu reciklirati. U njihovoj izradi ne koriste se tradicionalna sredstva poput ljepila, smola i otapala, već se slojevi spajaju toplinskom fuzijom. Na kraju svog vijeka trajanja ta se jedra recikliraju – režu se u polietilenske kuglice koje se mogu koristiti u proizvodnji novih jedara ili kao sirovina za svakodnevne plastične predmete.

Grupacija OneSails godišnje ostvaruje oko 30 milijuna eura prometa i ubraja se među pet najvećih igrača na globalnom tržištu jedara.

Najteži trenutak - gubitak prijatelja

Najteži trenutak u gotovo 40-godišnjoj poduzetničkoj karijeri za Perovića bila je pogibija partnera i prijatelja Bezića, a on je prije 19 godina smrtno stradao u prometnoj nesreći.

'Kao i vi, i on je bio novinar. Povezala nas je ljubav prema jedrenju. Dok sam ja imao afinitet prema tehnici, on je imao poduzetnički duh. Kad sam mu došao s idejom da bismo mogli raditi svoja jedra, odmah je rekao – idemo! Pitanje je bih li se bez njega usudio otisnuti u poduzetničke vode…'

Sin preuzima kormilo

Prije osam godina Peroviću se u vođenju tvrtke pridružio sin Sanjin, inženjer elektrotehnike. On je u potpunosti preuzeo tehničku stranu posla dok mu otac uskače prema potrebi kao savjetnik.

'Nadam se da će me on naslijediti kad se jednom povučem. Čini se da u budućnosti jedra neće koristiti samo sportaši i rekreativci, već se na velika vrata vraćaju i na velike trgovačke brodove. Naravno, ne kao glavno pogonsko sredstvo, već kao ispomoć konvencionalnim motorima, što donosi znatne uštede u gorivu. Uvjeren sam da će tu biti posla i za nas', optimistično zaključuje Perović.