Za raznovrsne potrebe građana, o kojima se brinu državne institucije, Hrvatska izdvaja 46,9 posto BDP-a, pokazuje istraživanje Eurostata o državnoj potrošnji u pojedinim članicama. Premda su ukupni državni rashodi, klasificirani u 10 kategorija, u Hrvatskoj čak nešto manji od prosjeka 28 članica EU-a (47,2 posto), problem je u raspodjeli državnog novca. 

Aktualna analiza Eurostata otkriva da je Hrvatska, uz Grčku i Cipar, rekorder u troškovima državne birokracije. Za 'opće javne usluge', koje obuhvaćaju rashode za izvršna i zakonodavna tijela središnje i lokalne vlasti, izdvajamo čak 9,1 posto BDP-a.

Institucije vlasti zemlje Europske unije u prosjeku koštaju 6,2 posto BDP-a, pri čemu za 'hladni pogon države' najmanje izdvajaju Bugarska (3,2 posto BDP-a), Irska (4,1 posto BDP-a), Češka i Estonija (4,3 posto BDP-a), što je posljedica znatno racionalnije potrošnje, ali i niže razine javnog duga.

Znatno više od prosjeka izdvajamo i za institucije zadužene za javni red i sigurnost, koje obuhvaćaju policiju, sudove, državno odvjetništvo i zatvore. Pritom posebno odskaču troškovi policije i sudske vlasti, dok za zatvore, primjerice, izdvajamo osjetno manje od prosjeka EU-a.

Za rekreaciju, kulturu i religiju dajemo 50 posto više od prosjeka EU-a. Pritom za religiju izdvajamo četiri puta više od prosjeka, odnosno 0,4 posto BDP-a, dok za sport i rekreaciju izdvajamo uvjerljivo najmanje u EU, tek 0,1 posto BDP-a.

Dok s jedne strane prednjačimo s izdacima za birokraciju, istovremeno zaostajemo u izdvajanjima za socijalnu zaštitu, obrazovanje i zdravstvo.

Za socijalnu zaštitu, koja pokriva mirovine, pomoć za osobe s invalidnošću, socijalne naknade, naknade za nezaposlene, dječji doplatak i sl., trošimo 15,1 posto BDP-a, a Europska unija za te namjene u prosjeku izdvaja 19,2 posto BDP-a. Pritom osobito kaskamo u izdvajanjima za mirovine i nezaposlene. Unatoč visokoj stopi nezaposlenosti, za naknade za nezaposlene izdvajamo svega 0,5 posto BDP-a, što je šest puta manje od prosjeka EU-a.

S druge strane u samom smo vrhu po izdvajanjima za bolovanja i invalidske naknade.

Usprkos velikom deficitu, troškovi zdravstva (6,6 posto BDP-a) su nam ispod prosjeka EU-a (7,2 posto BDP-a). Pritom opet zabrinjava raspodjela troškova. Naime, za lijekove i medicinsku opremu trošimo 40 posto iznad prosjeka EU-a, dok za ambulantne usluge i preventivnu zdravstvenu zaštitu izdvajamo gotovo tri puta manje od prosjeka.     

Rezultati istraživanja Eurostata potvrdili su već dobro poznate ocjene stručnjaka o potrebi korjenite reforme javne i lokalne uprave u cilju smanjivanja nepotrebnih troškova i povećanja efikasnosti javnih službi.

Analiza pokazuje da bi se spuštanjem troškova birokracije na razinu prosjeka EU-a moglo uštedjeti desetak milijardi kuna. Preusmjeravanjem tih sredstava u podizanje standarda zdravstvenog i mirovinskog sustava te poboljšanje stanja najugroženijih kategorija stanovnika Hrvatska bi učinila velik napredak u izgradnji socijalne države.