Troškovi studiranja u Hrvatskoj vrlo su visoki za hrvatski kontekst, a studenti su previše ovisni o obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata, pokazala je nova studija koju je proveo Institut za razvoj obrazovanja (IRO)
Detalji istraživanja bit će objavljeni sljedeći četvrtak, no prema prvim informacijama IRO-a ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15.417 kn, odnosno 30.834 kn godišnje. Ti iznosi uključuju troškove života i studija. Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija za većinu studenata i kao takvog ga navodi 88% anketiranih studenata (u prosječnom iznosu od 1.167 kn mjesečno). Posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27%) u prosječnom iznosu od 2.635 kn mjesečno, a stipendije je navelo nešto manje od četvrtine studenata (23%) u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.
Visoki troškovi studiranja u hrvatskom kontekstu i velika ovisnost o obitelji kao dominantnom izvoru prihoda studenata predstavlja veliki izazov za studente koji se nalaze u nepovoljnijem socio-ekonomskom položaju, ističe IRO. Tako se primjerice studenti čiji roditelji imaju osnovnoškolsko obrazovanje rjeđe mogu oslanjati na prihode od obitelji pa znatno češće obavljaju stalne poslove uz pomoć kojih pokrivaju najveći dio svojih troškova studija. S druge pak strane, iznadprosječne prihode od obitelji imaju studenti čiji barem jedan roditelj ima visokoškolsko obrazovanje. Vrste i iznosi prihoda studenata značajno se razlikuju i s obzirom na završeno prethodno obrazovanje studenata. Tako studenti koji su završili strukovne škole imaju znatno više prihode od posla te znatno niže prihode od obitelji u odnosu na studente koji su završili gimnazije. Studenti koji su završili gimnazije primaju značajno viši iznos stipendija u odnosu na prosjek i u odnosu na studente koji su završili strukovne škole.
Zbog toga autori izvješća EUROSTUDENT V među preporukama za unapređivanje obrazovnih politika u Hrvatskoj ističu važnost usmjeravanja financijske pomoći studentima iz javnih izvora na poboljšanje položaja ranjivih skupina studenata. Naglašavaju da je važno pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe. Također, preporučaju da se razmotri je li omjer javnih ulaganja u neizravne oblike pomoći studentima iz subvencija (koje su univerzalno dostupne svima, ponajviše u obliku subvencija za prehranu i manjim dijelom za smještaj) i u izravne oblike pomoći stipendijama (koje bi trebale biti namijenjene najpotrebitijima) u skladu s načelom pravednosti i efikasnosti – ovo ističu jer je najveći dio javne financijske pomoći studentima u Hrvatskoj dostupan u obliku subvencija koje su dostupne svima, među kojima ima zasigurno i onih kojima ta pomoć nije neophodna.
Eurostudent je međunarodno istraživanje o socijalnim i ekonomskim uvjetima studentskog života koje se provodi u 30 zemalja Europskog prostora visokog obrazovanja. Nositelj nacionalnog istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH (MZOS), a Institut za razvoj obrazovanja (IRO) je izradio nacionalno izvješće.
Institut za razvoj obrazovanja (IRO) utemeljen je 1999. godine kao neprofitna organizacija predana razvoju, zagovaranju i provedbi politika visokog obrazovanja u Hrvatskoj. IRO se već šesnaest godina sustavno bavi visokim obrazovanjem, posebice u područjima financiranja visokog obrazovanja, jednakosti pristupa visokom obrazovanju te akademske mobilnosti.
Cjelokupno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V s detaljnijim pojašnjenjima rezultata bit će dostupno na spomenutom predstavljanju 14. travnja 2016. u 10 sati u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH. Najava ključnih rezultata istraživanja može se pratiti putem Facebooka eventa
