Kompanije koje su prve uspjele izaći s učinkovitim cjepivima, američko-njemački konzorcij Pfizer/BioNTech te američki biotehnološki startup Moderna, već su uprihodili milijarde dolara.

Kako piše Financial Times, razloga za zadovoljstvo imaju i ostali, AstraZeneca i Johnson&Johnson, dok kinesko i rusko cjepivo dominiraju u desetak rastućih gospodarstava. Međutim, činjenica da se prvi put u modernoj povijesti radi o cjepivu koje je potrebno cijelom čovječanstvu znači da još nije kasno da se u taj “vlak” ukrcaju i drugi proizvođači, prenosi Poslovni dnevnik.

Velike farmaceutske kompanije, poput francuskog Sanofija i britanskog GlaxoSmithKlinea (GSK) nadaju se da će lansiranjem cjepiva 2. generacije popraviti imidž kompanija koje se nisu uspjele snaći u prvom valu. S druge strane, startupi poput Novavaxa, CureVaca i Valneve svoju priliku vide u golemoj potražnji. Novavax je već pred vratima tog tržišta, a “smiješi” mu se i mogućnost da njegovo cjepivo američka vlada donira drugim državama.

Američka kompanija početkom tjedna objavila je da se njezino cjepivo NVX-CoV2373 u kliničkim ispitivanjima pokazalo sigurnim i učinkovitim u 90,4 posto slučajeva.

Treća faza ispitivanja provedena je na gotovo 30.000 ispitanika u SAD-u i Meksiku. Kompanija je najavila da će zatražiti odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove tijekom trećeg tromjesečja. Do kraja trećeg tromjesečja Novavax će proizvoditi 100 milijuna doza mjesečno, a do kraja godine cilj je podići proizvodnju na 150 milijuna doza.

Međutim, analitičari smatraju kako pridošlicama na tržište COVID cjepiva neće biti lako. Naime, novi sojevi virusa smanjuju učinkovitost u kliničkim ispitivanjima, većinu proizvodnih kapaciteta zauzela su već odobrena cjepiva, a i moguće je da javnost bude sklonija do sada korištenim cjepivima, prenosi Poslovni dnevnik.

Clay Heskett, partner u tvrtki LEK Consulting, smatra da će dominaciju „velike četvorke“ – Pfizer, Moderna, AstraZeneca i J&J – biti teško poljuljati, barem dok se ne suzbije nekontrolirano širenje zaraze. Pfizer i Moderna mogli bi iskoristiti prednost što su među prvima ušli na tržište kako bi snažno povećali proizvodnju i osigurali si cjenovnu konkurentnost u nadolazećim godinama, kaže Heskett.

Pfizerovo cjepivo iduće godine trebalo bi donijeti 35,8 milijardi dolara prihoda, dvostruko više od prvog pratitelja. No, potencijal tržišta nadmašuje težinu prepreka. Tako londonska analitičarska tvrtka Airfinity procjenjuje da će Novavax 2022. prestići Modernu i zauzeti drugu poziciju među proizvođačima sa 17,9 milijardi dolara prihoda.

Osim toga, ako dobiju zeleno svjetlo regulatora, Sanofi, GSK i CureVac bi tijekom 2022. mogli uprihoditi po 6 milijardi dolara svaki. Za usporedbu, lijek s velikim tržišnim potencijalom donosi oko milijardu dolara prihoda godišnje, pa to dovoljno oslikava koliko je cjepivo protiv koronavirusa privlačno farmaceutima s financijske strane.

“Kada imate proizvod koji svatko na svijetu treba ili želi, zaradit ćete mnoštvo novca”, komentirao je za FT Walid Gellad, direktor centra za farmaceutske studije sveučilišta Pittsburgh.

Valja istaknuti kako svako cjepivo 2. generacije ima neku prednost u odnosu na ostale. Tako se Novavaxovo proteinsko cjepivo temelji na “tradicionalnoj” metodi, a može se čuvati dugo vremena u običnom hladnjaku.

Cjepivo temeljeno na proteinu zajednički razvijaju Sanofi i GSK, a obje se kompanije nadaju da će odigrati važnu ulogu u opskrbi srednje razvijenih i siromašnijih država. Međutim, njihovi postojeći proizvodni kapaciteti te potencijal paralelne distribucije ostalih cjepiva, poput onog protiv gripe gdje je Sanofi globalno dominantan, mogli bi ovom dvojcu dati i još veću ulogu, ocjenjuju analitičari, prenosi Poslovni dnevnik.

Francuska Valneva u džepu ima veliki ugovor s britanskom vladom zbog svojih proizvodnih pogona u Škotskoj, a svoje cjepivo temelji na najstarijoj tehnologiji: „mrtvom“ virusu. Valneva smatra da bi se to moglo pokazati prednošću u kontaktu cjepiva s novim sojevima koronavirusa.

Kompanija je započela treću fazi ispitivanja, a procjenjuje da bi njezino cjepivo moglo pokazati bolje rezultate u zaštiti starijih i imunokompromitiranih. Izvršni direktor Thomas Lingelbach tvrdi kako je cilj proizvesti između 150 i 200 milijuna doza godišnje. „Naravno, nećemo biti jedni od onih koji proizvode milijarde doza. To nikada nije bila naša namjera. Imamo ciljano tržište“, kaže Lingelbach.

Treće mRNA cjepivo na svjetsko bi tržište trebao lansirati njemački CureVac. Njezin proizvod daje se u mnogo manjoj dozi, trošak proizvodnje je relativno nizak, a i lakše može ciljati različite sojeve. CureVacovi znanstvenici također vjeruju da cjepivo bez dodatnih preinaka može izazvati snažniji odgovor T-stanica.

Osim ovih kompanija, cjepivo protiv koronavirusa motiviralo je i niz manjih kompanija koje testiraju nove tehnologije i načine primjene.

Tako kalifornijski startup ImmunityBio kojeg financira milijarder Patrick Soon-Shiong, testira četiri načina primjene svog cjepiva – kao injekcije, kapsule, pilule koja se stavlja pod jezik te spreja za nos.

Vaxart, još jedan kalifornijski startup, razvija oralno cjepivo koje bi moglo biti jednostavnije za administriranje, posebno u siromašnijim državama. Rezultati prve faze ispitivanja pokazali su snažniji imunosni odgovor od Pfizerova i Modernina cjepiva, prenosi Poslovni dnevnik.

Za neke od tih malih kompanije čak i „mrvice sa stola“ mogle bi biti značajni izvor zarade. Olga Smolentseva, analitičarka banke Bryan, Garnier & Co očekuje da će mRNA cjepiva dominirati u razvijenom svijetu, ali i da mali igrači mogu uzeti značaj dio tržišnog kolača, naravno u odnosu na njihovu veličinu.