Europski gospodarski oporavak učvrstit će se u narednom razdoblju, procijenio je u četvrtak u najnovijim prognozama Međunarodni monetarni fond (MMF), povisivši svoje procjene rasta za Europu, te potvrdivši ranije procjene za Hrvatsku.

Europsko gospodarstvo bi tako u tekućoj godini trebalo porasti po stopi od 2,4 posto, u odnosu na 2 posto prognoziranih u redovnim proljetnim prognozama, ističu u MMF-u. Podignuta je i prognoza rasta za 2012. i to, na 2,6 posto, s prethodno prognoziranih 2,2 posto.

Za podregiju nove Europe, koja uz Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Srbiju, Litvu i Latviju obuhvaća i Hrvatsku, u MMF-u sada očekuju gospodarski rast u visini 4,3 posto i ove i iduće godine. U redovnim proljetnim prognozama predvidjeli su rast u visini 3,7 posto u tekućoj te 4 posto u 2012.

Za hrvatsko gospodarstvo MMF procjenjuje u ovoj godini stopu rasta od 1,3 posto, a u idućoj od 1,8 posto, što je u skladu s proljetnim prognozama.

Prognoze rasta za takozvanu podregiju razvijene Europe, koja uz 17 članica eurozone obuhvaća Veliku Britaniju, Švedsku, Švicarsku, Češku, Norvešku, Dansku i Island, potvrđene su na 1,7 posto u tekućoj, te na 1,9 posto u 2012.

"Glavna je poruka ove prognoze mirno samopouzdanje. Europa općenito dobro napreduje, i ona zapadna i ona istočna", ocijenio je Antonio Borges, ravnatelj MMF-ova europskog odjela.

Među elementima prognoze za Europu koji su najviše iznenadili jest uistinu iznimno snažna izvozna izvedba pojedinih ključnih zemalja, istaknuo je Borges.

"Europa uživa u plodovima započetog oporavka ali također služi kao dokaz da europska integracija donosi pojačanu učinkovitost, što pak pojedine zemlje koriste kako bi postale konkurentnije", zaključuje MMF-ov dužnosnik.

Među glavnim izazovima za razvijena europska gospodarstva u MMF-u pak izdvajaju obnova povjerenja, uključujući strukturalne reforme, fiskalnu konsolidaciju i jačanje financijskog sustava, posebno na rubovima eurozone.

Nova Europa mora se, pak, usredotočiti na zaštitu solidnog gospodarskog oporavka od rizika kao što su ubrzavanje inflacije i prelijevanje financijskih napetosti iz eurozone.

Obje podregije posebnu bi pozornost trebale posvetiti i podupiranju financijskog sustava, ističe MMF. Pritom bi gospodarstva razvijene Europe trebala iskoristiti priliku koju pružaju provjere otpornosti banaka na krizu u Europskoj uniji i ojačati kapitalne pozicije banaka.

Nova Europa trebala bi voditi računa i o poticanju "zdravog rasta kreditnih plasmana", koji trenutno ugrožavaju visoki udjeli nenaplativih zajmova u ukupnim kreditnim plasmanima i oskudno financiranje inozemnih matičnih banaka.