Na Forumu su sudjelovali Milijan Brkić, izaslanik Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednice Marko Jurčić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, ministri Tomislav Ćorić i Lovro Kuščević, predsjednik HGK-a Luka Burilović, profesori Mladen Vedriš i Darko Tipurić sa Sveučilišta u Zagrebu, kao i poduzetnici Pavo Zubak (AZ grupa), Marko Pipunić (Žito), Ante Mandić (IN2) i Svjetlan Stanić (Stanić grupa).

Cilj je foruma unaprijediti poslovanje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kako bi se u konačnici popravila i kvaliteta života na ovim prostorima. 'Nama se nudi milosrđe, a mi to ne želimo, mi imamo potencijal, mi smo danas ovdje da taj potencijal izgradimo', rekao je otvarajući forum Mijo Marić, predsjednik udruge Prsten.

Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, istaknula je kako treba podcrtati vezu između poduzetnika u dvije zemlje koji šalju jasan signal da su Hrvati jedan narod u dvije zemlje.

'Gospodarski pokazatelji koje pratimo zasigurno daju razloga za optimizam. Rast BDP-a nastavlja se, raste izvoz, raste industrija, raste trgovina i turizam. Sezona će biti jedna od najbolji. Ovi podaci kriju upozorenje da se rast gospodarstva događa u uvjetima stagniranja zaposlenosti i činjenice da nas je Rumunjska sustigla po kupovnoj moći. Ekonomski podaci dobivaju puni smisao tek kad se s nekim usporede. Ti pokazatelji nam govore da su proteklih godina drugi bili brži od nas.'

Dodala je kako ta upozorenja pokazuju da nema razloga za samozadovoljstvo te kako Hrvatska mora očuvati svoj identitet i nadoknaditi izgubljeno desetljeće koje nas je usporilo u razvoju: 'Imamo priliku koju ne smijemo propustiti. To bi značilo da propuštamo priliku postaviti Hrvatsku na putanju razvoja društva u kojoj naša djeca ostaju zato što to žele, a ne zato što nemaju drugog izbora. Upravo zato je važno očuvati političku stabilnost i političku hrabrost da se prekroje imaginarno skrojene granice. Bez toga nećemo moći oporaviti naše gospodarstvo.'

Kada su u pitanju reforme, Dalić je rekla će u ovoj godini jačati konkurentnost, prilike za zapošljavanje i financijsku održivost.

'Radimo na mjerama smanjivanja troškova poslovanja i objedinjavanju inspekcija, rezultat čega će biti administrativno rasterećenje i bolji rad inspekcija. Radi se i na reformi državne uprave u dijelu plaća i nagrađivanja čiji je cilj jačanje profesionalnosti i mehanizama upravljanja. Oni koji rade, bolje će biti bolje plaćeni. Započeo je rad na novom zakonu o poticajnu istraživanja i razvoja. Radi se i reforma školstva koja mora očuvati naš identitet i školovati našu djecu kako bi se natjecala na tržištu rada koje će nastati za 25 godina', rekla je Dalić.

Radi se i na novom zakonu o strukovnom obrazovanju i smanjivanju tereta javnog duga. 'U pripremi je izmjena paketa zakona o mirovinskom osiguranju, dobi umirovljenja i poticajima da se ostane na tržištu rada. Moramo polako i uporno djelovati na razgradnji socijalističkih strahova koji opterećuju našu javnost. Moramo pričati priče u uspjehu kakve imaju bosanskohercegovački Hrvati', zaključila je potpredsjednica Vlade.

Šef HGK-a Luka Burilović rekao je da je općepoznato kako su dobrosusjedski odnosi Hrvatske s BiH jedan od prioriteta naše zemlje.

'Uvijek smo bili posvećeni cilju razvoja tvrtki iz obje države, otvaramo novi prostor za investicije. U BiH danas radi oko 200 hrvatskih tvrtki, u Hrvatskoj pak živi više od pola milijuna građana iz BiH. Uspješni su u svim segmentima života, ali i u biznisu. Za pola naših županija BiH je najvažniji trgovinski partner, naš izvoz premašio je vrijednost od milijardu eura. Moramo biti još ambiciozniji, a HGK ove godine u Sarajevu ponovno planira otvoriti svoje predstavništvo.'

Lovro Kušćević, ministar Uprave, podsjetio je da je još kao ministar graditeljstva puno radio na poboljšanju gospodarskih odnosa obje zemlje.

'Jedan narod u dvije države. Mi u Hrvatskoj imamo sva prava i nadamo se da će tako uskoro biti i u BIH. Hrvatska će u tome pomoći. Posao ministarstva uprave je smanji birokratski pritisak i olakša život poduzetnika, ali i da olakša investiranje između Hrvatske i BiH', rekao je Kušćević te dodao kako radi na tome da preko servisa e-Građanin u Hrvatskoj bude dostupno oko stotinu funkcionalnosti.