Međutim, najviše podižu kratkoročne kredite za obrtna sredstva čime financiraju nabavu koja je sve skuplja uslijed rasta cijena, te povećavaju zalihe zbog straha od nestašica uslijed pokidanih dobavnih lanaca, piše novinarka Novog lista Aneli Dragojević Mijatović.

Premda najviše ovisi o djelatnosti tvrtke, ulazne cijene većinom im rastu brže od prodajnih pa nastoje 'uhvatiti' što niže cijene inputa, ostvariti što bolju realizaciju i pritom ostati konkurentan. Sve to traži i pojačane izvore financiranja, a analitičari upozoravaju da bi se neki na tome mogli i 'opeći'.

Uvjeti poslovanja su sve složeniji, a planiranje teško. Prema podacima HNB-a iz srpanjskog broja 'Makroekonomskih kretanja i prognoza', financiranje poduzeća već je u prvom tromjesečju znatno poraslo, za gotovo milijardu eura, a snažan prirast njihova financiranja kod banaka nastavljen je i drugom tromjesečju pa je ukupno povećanje duga tijekom prvih pet mjeseci iznosilo 9,2 milijardi kuna ili 10,3 posto. Godišnji rast domaćih plasmana tako je u svibnju ubrzao na 12,3 posto.

'Uslijed rastućih troškova zamjetno su povećane potrebe poduzeća za financiranjem tekućeg poslovanja pa je godišnji rast kredita za obrtna sredstva povećan s minus 1,2 posto krajem 2021., na gotovo 18 posto u svibnju. Godišnji rast kredita za investicije također se ubrzao u odnosu na prethodnu godinu i u svibnju je iznosio 10,5 posto', navodi HNB. Najveći je rast zaduživanja velikih poduzeća, dok je kreditiranje mikro, malih i srednjih raslo upola sporije, piše Novi list.

Operativni gubitci i gubitci na financiranju

Rast plasmana ostvaren je, navodi se, u gotovo svim djelatnostima, najizraženije u prerađivačkoj industriji i ostalim djelatnostima u kojima se ističu opskrba električnom energijom, plinom i parom. To snažno zaduživanje, po uvjetima koji su još uvijek povoljni, iako je cijena novca za ovaj sektor već krenula prema gore, u svojim su analizama komentirali analitičari Raiffeisen banke, koji upozoravaju na mogući rast loših, odnosno nenaplativih kredita u korporativnom sektoru.

'Dio poduzetnika će odluke o financiranju temeljiti na pogrešnim predviđanjima o promjenama cijena te će uz operativne gubitke ostvariti i gubitke na financiranju. Stoga predviđamo pogoršanje omjera neprihodujućih kredita u segmentu poduzeća, uz porast rezerviranja za gubitke i smanjivanje stope povrata na kapital kod kreditnih institucija', ističu analitičari Raiffeisen banke.

Dio analitičara stoga predviđa da bi sektor poduzeća, s obzirom da se pojačano zadužuje, a uvjeti poslovanja su nestabilni, mogao prema kraju godine imati problema s otplatom kredita. To bi značilo ponovni rast udjela loših kredita u ukupnima, nakon lanjskog trenda pada. HNB predviđa da će inflacija na postojećim, rekordnim razinama biti tijekom cijelog ljeta, da bi prema kraju godine ipak počela usporavati, no sve ovisi o situaciji s plinom i uvjetima njegove nabave.

Nastavit će se trend snažnog zaduživanja

Ni recesija nije isključena. Što se kreditne dinamike tiče, HNB nadalje procjenjuje da će se trend snažnog zaduživanja do kraja godine nastaviti, iako će se uvjeti financiranja vjerojatno pogoršavati, i to ponajprije opet zbog doprinosa poduzeća.

Rastu i krediti građana, ali poduzeća su ta koja ove godine predvode. Znači da središnjoj banci očekuju da bi ukupni plasmani, bez države, u 2022. mogli dosegnuti godišnju stopu rasta od 7,4 posto, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 3,9 posto zabilježenih u 2021.

'Ubrzavanje rasta u 2022. u najvećoj mjeri odražava snažno povećanje kreditiranja poduzeća za kojeg se ocjenjuje da bi do kraja godine moglo biti veće za čak 13,6 posto nego godinu ranije. Intenziviranje rasta plasmana poduzećima moglo bi biti posljedica izraženog poskupljenja uvoznih energenata i sirovine, što povećava trošak njihove nabave, kao i nastojanja poduzeća da se zaduže uz povoljne uvjete i time preduhitre očekivani porast troškova zaduživanja', poručuje HNB.

RBA analitičari navode da se kod potrošača pojačava potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zbog državnog subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite, piše Novi list. U drugom polugodištu očekuju 'sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena'. Kod poduzeća očekuju 'više stope rasta kredita nego kod stanovništva zbog toga što je rast cijena repromaterijala značajno veći od rasta potrošačkih cijena'.