Lana Mihaljinec Knežević, stručnjakinja za nekretnine iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK, rekla je kako je važno da se prestane govoriti samo o cijenama te da se počne govoriti i o drugim aspektima koji utječu na tržište nekretnina. Dodala je da je tržište nekretninama u Hrvatskoj vrlo segmentirano.

'Govorimo o tri tržišta nekretnina: Zagrebu, tržištu na moru i kontinentalnim regijama. Nadalje, o tržištu nekretnina moramo govoriti kroz segment rabljenih nekretnina i novogradnji. Kod rabljenih nekretnina govorimo o kućama, stanovima i zemljištima. Unazad nekoliko godina niti cijene nekretnina niti broj transakcija nisu jednako rasli, ovisno o regijama i o vrsti nekretnina. Svi navodi o tome da tržište samo raste jednostavno nisu točni. Podaci o realiziranim cijenama i broju transakcija pokazuju nam da je tržište vrlo segmentirano i da se trendovi razlikuju i po regijama i po vrsti nekretnina. Moramo puno analitičnije govoriti o tržištu nekretnina', istaknula je Mihaljinec Knežević, prenosi HRT.

Dodala je da su stanovi uvijek jedan od najtraženijih nekretninskih proizvoda. Navela je da su se u nekim godinama kupovala poljoprivredna zemljišta dok su se lani i nekoliko godina prije toga najviše kupovali stanovi.

Lani je broj izdanih građevinskih dozvola za novogradnju bio 25 posto manji nego na vrhuncu tržišta sredinom dvijetisućitih.

'Jednostavno proizvodimo nedovoljno nekretnina za tržište', zaključila je.

Što se kupuje u rujnu i tko kupuje

Martina Mataić Škugor, stručnjakinja za nekretnine, govorila je o potražnji za nekretninama u ovo doba godine.

'Obično je rujan namijenjen studentima. Najviše se u rujnu traže nekretnine 45-55 kvadrata i tu stvarno imamo povećanu potražnju. Ovogodišnji rujan bio je stvarno intenzivan, imamo čak i potražnju za stanovima do 65 kvadrata', navela je Mataić Škugor.

Rekla je i tko su najčešći kupci.

'To su roditelji koji kupuju svojoj djeci studentima, iako imamo situaciju da kupuju male stanove radi najma, bilo kratkoročnog, bilo dugoročnog najma.'

Što se tiče cijena stanova, rekla je da u ovom trenutku stagniraju.

'Ne vidimo rast, ne vidimo pad, one su se nekako stabilizirale na ovoj razini. To se i najavljivalo ljetos da će se dogoditi', istaknula je Mataić Škugor.

Stambena politika u Hrvatskoj

Željko Uhlir, predsjednik radne skupine za izradu Nacionalne stambene strategije do 2030., rekao je da se direktno ili indirektno stanovanjem bavi preko 20 godina - još od Grada Zagreba, pa Ministarstva u tri saziva.

'Sazrelo je vrijeme da naša država dobije stambenu politiku', smatra, 'jer je dosad nije imala.'

Naveo je da je bilo nekih pokušaja, primjerice 2000. godine bio je začetak izrade stambene politike koji nije dovršen te da se sada konačno ozbiljno pristupilo tom poslu.

Uhlir je naveo da će stambena politika trebati odgovoriti na niz pitanja. Između ostaloga, kako upravljati tržištem stanovanja da bi se građanima omogućilo priuštivo stanovanje.

'To je ključna odrednica u državama koje su već donosile svoje stambene politike. I na svu sreću, imamo uzore, tako da ne moramo raditi greške koje su neki drugi radili u kreiranju stambenih politika. Imamo puno iskustva u svijetu, u Europi', rekao je.

Uhlir smatra da se može pristupiti kreiranju stambene politike, poslu koji je prilično zahtjevan.

'Nije bez razloga da dosad niti jedna vlada nije krenula u taj posao. Treba zagristi, krenuti i iznjedriti stambenu politiku kao srednjoročni strateški dokument za državu, koji opet po Zakonu o strateškom planiranju ima svoju proceduru donošenja. Dakle, ne može se pisati na bilo kakav način. Postoji zakon koji određuje kako se pišu strateški dokumenti. I, naravno, svemu tome prethodi dubinska analiza kako postojećeg stambenog fonda, tako i potreba do 2030. godine', istaknuo je.

Aktivirati fond nekretnina u državnom vlasništvu

Mihaljinec Knežević smatra da se stambene politike ne donose preko noći.

'Za njih je potrebno jako puno analize, promišljanja i one moraju uključivati državu, jedinice lokalne samouprave, tržište. Ono što bi vjerojatno u Hrvatskoj bilo najjednostavnije u kratkoročnom periodu je da se aktivira fond nekretnina u državnom vlasništvu, za koji uopće ne znamo koliki je točno, te da se renovira i pusti na tržište', istaknula je.

Što se tiče stambene politike, rekla je da postoje razni modeli u Europi, ali i svugdje po svijetu, te da možemo puno naučiti od njih. To su modeli javno-privatnih partnerstva, kojima se na tržište puštaju stanovi primarno za najam, naravno ne po tržišnim cijenama.

'Država ne bi trebala, po mom mišljenju i po mišljenju struke, graditi stanove. Smatram da bi država trebala dugoročno promišljati o razvoju regija Hrvatske, gdje bi primarno mladi ljudi mogli živjeti. Znamo iz primjera mnogih europskih i svjetskih gradova da si mladi ljudi već desetljećima ne mogu priuštiti nekretnine u gradskim središtima. Mislim da bi fokus države trebao biti na tome da omogući infrastrukturu i poreznu politiku kojom bi se napokon počeli razvijati neki drugi dijelovi Hrvatske, osim gradskih i turističkih središta', naglasila je Mihaljinec Knežević.

Mogućnost ne samo kupovine, nego i kvalitetnog najma

Mataić Škugor je naglasila da je jako bitno da je stambena politika sveobuhvatna.

'Ona mora pokriti područje najma koje mora biti dobro regulirano jer ne mora svatko kupiti stan. Ako ima mogućnost kvalitetnog najma i promjene posla, lakog pronalaska nekakvog stana za najam, to je isto dio te cjelokupne stambene politike', rekla je.

Istaknula je da se moramo sjetiti da imamo i građane treće dobi.

'Imamo puno starih osoba te imamo u centru grada jako puno starih osoba koje ne mogu održavati stanove jer su im preveliki, a nemaju nekakve mogućnosti smještaja u dom. Znači, smještaj treće dobi, osiguranje kvalitetnih staračkih domova isto će pomoći u toj cjelokupnoj stambenoj politici, tako da nije taj veliki pritisak na kupnju stana', objasnila je.

Čak 10 do 15 posto stambenih nekretnina prazno

Uhlir je rekao da upravo priuštivo stanovanje cilja na mlađu populaciju, na one kojima se treba omogućiti da svojim normalnim redovnim radom ili kupe ili idu u najam stana.

'Ovisno o osobnim preferencijama i prema tome jesu li uopće kreditno sposobni. Puno ljudi niti ne želi kupovati stan ako može imati siguran najam. To je velika zabluda koja se kod nas vrlo često javlja u javnosti, da naši ljudi vole kupovati nekretnine. Ma nije da vole, nego nemaju ništa drugo. Kad bi imali siguran najam, čvrst ugovor, jasna pravila postupanja, išli bi vjerojatno puno više u najam, kao i u drugim zemljama Europe', istaknuo je.

Dodao je da, kad govorimo stambenoj politici, ona se svugdje u svijetu kreira pomoću četiri elementa.

'Prvi element je porezna poluga, drugi je financijska poluga, treći je zemljišna i četvrti je energetska i okolišna poluga', rekao je. Govorio je i o provedenoj analizi HEP-a oko stambene politike.

'U Gradu Zagrebu ima evidentirano 372.000 brojila za očitanje električne potrošnje u stambenim nekretninama. Od toga 54.000 nema potrošnje. To se može interpretirati tako da su prazne svake godine. U Zagrebu je dakle negdje oko 15 posto praznih stambenih nekretnina. Sve to treba još proći još dubinsku analizu', naveo je.

Po evidencijama drugih gradova, postotak praznih stambenih nekretnina kreće se od 10 do 15 posto. U Karlovcu je od 23.000 čak 5000 stanova prazno.

'Imamo s jedne strane problem da nema dovoljno nekretnina za stanovanje i zato nam rastu cijene, a s druge strane imamo toliku količinu praznih stanova. Sve to mora stambena politika uzeti u obzir', naglasio je Uhlir.