Tko je pokrenuo referendumsku inicijativu?

Inicijativu za izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju pokrenule su tri sindikalne središnjice: Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS).

Koje su ključne točke referendumske inicijative?

Ako prođe referendumska inicijativa sindikata '67 je previše', na referendumu će se odlučivati o četiri zakonske izmjene: povratku dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, smanjenju penalizacije prijevremenih mirovina, onemogućavanju podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu na 61 godinu te produljenju prijelaznog razdoblja za izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca.

Što je donijela mirovinska reforma?

Raniji zakon predviđao je produljenje dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu na 67 godina od 2038. godine. Mirovinskom reformom, koja je na snazi od početka ove godine, granica je pomaknuta na 2033. godinu. To znači da svi rođeni nakon 1966. godine, odnosno oni koji su danas mlađi od 53 godine, moraju raditi do 67 godina, osim ako ranije ne uspiju skupiti 41 godinu staža. Produljenje radnog vijeka zahvaća i one rođene 1963. i kasnije jer se već od 2028. godine dob za odlazak u mirovinu postupno povećava svake godine za četiri mjeseca.

Sukladno produljenju radnog vijeka, ubrzava se tempo izjednačavanja uvjeta za žene i muškarce. To znači da se dob za žene po novome svake godine produljuje za četiri mjeseca (ranije za tri mjeseca), da bi se već 2027. godine podigla na 65 godina i izjednačila s dobi za muškarce. Od 2028. i ženama i muškarcima radni vijek se produljuje za četiri mjeseca svake godine do 2033., kada dostiže granicu od 67 godina života. Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu izmijenjeni su na način da je uveden jedinstven faktor umanjenja (penalizacije) u visini od 0,3 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja, odnosno maksimalno 18 posto za pet godina. Također, dob za odlazak u prijevremenu mirovinu povećana je na 61 godinu (od 2030.), odnosno 62 godine (od 2033.).

Osobe koje su rano ušle u svijet rada (dugogodišnji osiguranici) kada skupe 41 godinu staža i dalje imaju pravo na starosnu mirovinu s navršenih 60 godina, ali se ta granica od 2027. pomiče na 61 godinu.

Što zapravo traže sindikati?

Referendumsko pitanje napisano je u obliku zakonskog prijedloga. Ako referendum bude uspješan, to znači da će građani svojim glasanjem izravno usvojiti novi zakon.

Glavni zahtjev je vraćanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina. Time bi se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljilo do 2029. godine.

Što se tiče ranijeg umirovljenja, sindikati traže da se polazni faktor za trajno umanjenje (penalizaciju) smanji s 0,3 na 0,2. Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više ne bi bilo 18 posto, nego 12 posto.

Za dugogodišnje osiguranike koji skupe 41 godinu staža traže zamrzavanje postojeće dobne granice od 60 godina.

Koja su tri glavna argumenta Vlade protiv zahtjeva sindikata?

Vladajući ističu da je produljenje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina donijela već vlada Zorana Milanovića te da je reformom samo pomaknuta vremenska granica s 2038. na 2033. godinu.

U obrani reforme naglašavaju i činjenicu da neće svi morati raditi do 67. godine za stjecanje prava na starosnu mirovinu, već samo oni koji ne skupe 41 godinu radnog staža.

Upozoravaju i na ogromne troškove u slučaju uspjeha referendumske inicijative. Ministar Marko Pavić tvrdi da bi realizacija sindikalnih zahtjeva stajala državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine (zbog povećanja rashoda i smanjenja prihoda u mirovinskom sustavu) i u konačnici dovela do smanjenja mirovina za pet do sedam posto.

Koja su tri glavna argumenta sindikata za podršku referendumu?

Sindikati odlučno pobijaju Vladin argument da će do 67. raditi 'samo oni koji ne prikupe 41 godinu staža'. Oni tvrde da će produljenje radnog vijeka zahvatiti većinu zaposlenih koji zbog brojnih prepreka (studiranje, potraga za prvim poslom, česta i ponavljajuća razdoblja nezaposlenosti, rad uz atipične oblike ugovora ili radni angažmani prilikom kojih se ne računa staž) nisu u mogućnosti skupiti tzv. puni radni staž.

U obrani svojih zahtjeva ističu da je produljenje dobi za odlazak u mirovinu u nesrazmjeru s očekivanim trajanjem života (tri godine manje od prosjeka EU-a), a posebice s očekivanim trajanjem života u zdravlju nakon 65. godine (pet godina manje od prosjeka EU-a).

Kada je riječ o ranijem umirovljenju, ističu da najveći broj onih koji idu u prijevremenu mirovinu ne čine to vlastitim izborom, već su primorani na to.

Koliko potpisa treba skupiti za raspisivanje referenduma?

Sindikati moraju prikupiti najmanje 374.740 potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, što predstavlja 10 posto od ukupnog broja upisanih birača. Rok za prikupljanje potpisa je dva tjedna (od 26. travnja do 11. svibnja), a prema podacima organizacijskog odbora inicijative '67 je previše', do ponedjeljka 6. svibnja prikupljeno je 247.835 potpisa.

Što nakon skupljanja potpisa?

Ako prikupe dovoljno potpisa, sindikati dostavljaju kutije s potpisima u Hrvatski sabor, koji je dužan pokrenuti proceduru za raspisivanje referenduma. Prije toga Ministarstvo uprave provjerava ispravnost i pravovaljanost prikupljenog broja potpisa.

Treba naglasiti da saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav može pokrenuti ispitivanje ustavnosti postavljenih referendumskih pitanja. U tom slučaju Ustavni sud u roku od 30 dana treba donijeti svoj pravorijek.

Ako u konačnici dođe do raspisivanja referenduma, za uspjeh inicijative potrebna je podrška više od 50 posto građana koji izađu na glasovanje.

Što ako na referendumu prođe zahtjev sindikata?

Ako više od 50 posto građana na referendumu podupre zahtjeve sindikata o povratku dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, smanjenju penalizacije prijevremenih mirovina, onemogućavanju podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu na 61 godinu te produljenju prijelaznog razdoblja za izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca, oni se automatski ugrađuju u zakon.