Knezović nas je ugostio u tvornici u kojoj ima objedinjenu cjelokupnu proizvodnju (istraživanje i razvoj, sušara, stolarija, tapeciranje i metalna obrada). Ukupno je dosad uložio više od 75 milijuna kuna u pogon.

Prostoria u ovom trenutku ima preko 50 kolekcija namještaja i svake godine izbacuje nove proizvode. Mnogi od njih su dobili važne međunarodne nagrade, a u osam godina nakupilo se čak 20 svjetskih nagrada za dizajn i priznanja, među kojima se ističu Red Dot i German Design Award.

Namještaj koji nastaje u Sv. Križu Začretju krasi interijere svjetskih hotela s pet zvjezdica, mnoge restorane, kancelarije velikih svjetskih korporacija (Google, Microsoft, PwC itd.), ali i ured francuskog premijera.

Jeste li očekivali ovakav uspjeh kad ste krenuli s Prostorijom?

Ovo je iznad svih mojih očekivanja. Na početku sam jedino znao da želim proizvoditi kvalitetan namještaj. Nisam mogao ni sanjati da ćemo za samo osam godina biti toliko poznati u svijetu. Sada smo respektabilna firma na globalnom nivou. Gotovo da ne postoji nijedan veliki arhitektonski ured za uređenje interijera koji ne zna za Prostoriju. Iznimno nam je drago što su i Predsjednički dvori prepoznali dizajn Prostorije te su za inauguraciju predsjednika Zorana Milanovića posuđeni stolica i stol Rhomb. Ovako je izražena javna podrška suvremenim hrvatskim vrijednostima i proizvođačkoj kulturi. Bio je ovo izvrstan primjer suvremene diplomacije na djelu.

Što da niste uspjeli? Jeste li imali plan B?

Kada krenem s jednim poslom, posve sam fokusiran na njega. Nisam imao plan B. Nemam ga ni danas (smijeh).

Kako ste se uopće našli u poduzetništvu?

Studirao sam građevinu, ali je nisam završio. U to vrijeme dio moje obitelji živio je u Londonu i bio je u poslu s namještajem. Preko njih sam 1993. ušao u trgovinu namještajem. Imao sam dva salona na Zagrebačkom velesajmu. S vremenom sam shvatio da su madraci ono što nedostaje našem tržištu, ali da se istovremeno pogrešno predstavljaju tržištu. Stoga sam prvo krenuo uvoziti madrace, a zatim sam pokrenuo vlastitu proizvodnju madraca Perfecta Dreams u Sv. Križu Začretju. Tvrtku Perfecta prodao sam 2007., ali sam ostao izvršni direktor još pet godina. Nakon toga sam osnovao Prostoriju i izgradio novu tvornicu za proizvodnju ojastučenog namještaja. A postepeno smo proširili proizvodnju i na sve ostale segmente namještaja – od drveta i metala – što nije samo rijetkost u Hrvatskoj, već i u svijetu.

Kakva je bila reakcija okoline kad ste rekli da idete u proizvodnju namještaja? Tad je još vladala gospodarska kriza.

Pitali su me zašto mi to treba. Zar se ne bojim krenuti u nešto takvo u zemlji u kojoj se ništa ne isplati proizvoditi? Međutim smatram da je kriza pravo vrijeme za startup tvrtke ako imaju dobru ideju i znaju što rade. Sve jake kompanije tada su tihe - štede novac za marketing, promociju i razvoj. Čekaju da kriza prođe. U tom trenutku otvara se prostor za male, nove firme. Ulaganja u marketing tada su manja, a i povoljnije su prilike za dobru poziciju na sajmovima. Tada možete biti puno vidljiviji nego kad je ekonomija u procvatu. Slučajno smo pogodili to vrijeme. Jednostavno nismo htjeli dugo čekati, niti smo u krizi vidjeli neki problem.

Zbog čega ste se odlučili na proizvodnju dizajnerskog namještaja? Zašto ne za onaj klasični, cjenovno bliži hrvatskom kupcu?

Mislim da ovo pitanje odražava neispravno shvaćanje dizajnerskog namještaja u odnosu na klasični. Namještaj klasičnog karaktera također može biti dizajniran. Vjerojatno pod 'klasični' mislite na cjenovno niži razred namještaja. Ljudi općenito smatraju da se dizajn odnosi samo na formu namještaja, a u Prostoriji se dizajnira sve – od same konstrukcije i poboljšane funkcionalnosti proizvoda do ergonomije i udobnosti sjedenja. Da, mi projektiramo i udobnost sjedenja. A da biste uspjeli u svemu tome, trebate koristiti kvalitetne materijale koji namještaj čine dugotrajnim. Upravo to je bio razlog zašto sam se odlučio proizvoditi namještaj – zato što smatram da jedino vrijedi kvalitetno proizvoditi.

Jedino tako možete uspjeti na svjetskom tržištu ako pokrećete proizvodnju kod nas jer Hrvatska nije poznata po jeftinoj radnoj snazi, bez obzira na to što su plaće male. Hrvatska nije poznata po jeftinoj infrastrukturi, komunalijama i režijama općenito. U tome ne možemo biti konkurentni. Ono na što se moramo fokusirati su kvaliteta, inovativnost i dizajn. Od starta smo u Prostoriji znali da želimo svjetsko tržište, a ako želite uspjeti globalno, morate ponuditi inovativan i kvalitetan proizvod. Nismo se mogli orijentirati na lohn poslove za postojeće proizvođače izvan Hrvatske jer je cijena rada preskupa. U tome su puno jači Bugari, Rumunji, Poljaci i Kinezi.

Koliko vam je važno hrvatsko tržište?

Važno je. Od ukupnog prometa, oko 20 posto ostvarujemo u Hrvatskoj. Većinom je riječ o velikim projektima poput uređenja hotela i poslovnih ureda. Ostalo je maloprodaja. Imamo salone u Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Zbog čega su vaši komadi namještaja tako skupi? U odnosu na 'obični' namještaj, cijene su vam veće pet do šest puta.

Kao što sam već ranije istaknuo – na tržištu postoji namještaj od nekvalitetnih materijala koji su inicijalno jeftiniji, ali zato taj namještaj ima kratak vijek korištenja. U Prostoriji koristimo najkvalitetnije materijale, koji su skuplji, ali samo zato što su dugotrajniji. Kod jeftinog namještaja nema ulaganja u razvoj novih proizvoda, već se kopiraju tuđi. Sama izrada kvalitetnog namještaja zahtijeva puno više vremena jer osim ulaganja u razvoj novog dizajna, koji traje mjesecima, svi detalji izrade svakog primjerka moraju biti savršeni. Sve to utječe na cijenu. Prostoria diljem svijeta izlaže svoj namještaj u salonima u kojima se nalaze brendovi što su naši uzori. Riječ je o stranim tvrtkama od kojih neke postoje više od 100 godina, a posjeduju izuzetno kvalitetne proizvode. Kada ste u takvom društvu i radite kvalitetan namještaj, ne možete biti cjenovno povoljni za sve. Ali pitanje je što je cjenovno povoljnije – kupiti garnituru koja će biti dugotrajna ili onu koja će se raspasti za dvije godine? Ljudi danas bez pogovora kupuju mobilne uređaje (čak i svojoj djeci) koji koštaju više od 1000 eura, a uređaj se drugi dan može razbiti ili ga se može izgubiti. Kada kupujete namještaj, razmišljajte o kvaliteti svojeg života i u što dugoročno ulažete novac.

Koliko komada namještaja prodate godišnje?

Nekoliko tisuća komada po proizvodu. Kako su to proizvodi iz višeg cjenovnog razreda, ne možete očekivati da će taj broj iznositi stotine tisuća.

Što vam se najbolje prodaje?

Nemamo puno proizvoda koji se ne prodaju. Naš naslonjač Polygon ikona je na svjetskom tržištu. Postao je poznatiji od same Prostorije. Njegova prodaja iz dana u dan eksponencijalno raste. Mislim da je to naš najprodavaniji komad.

Na čemu trenutno radite?

Svake godine radimo na razvoju 10-ak novih proizvoda. Od toga na tržište izađe od dva do šest njih. U prosjeku, od ideje do proizvodnje određenog namještaja, treba nam oko šest mjeseci. Imamo šest inženjera koji rade samo na razvoju s dizajnerima. U istraživanje i razvoj ulažemo puno energije i vremena.

Dogodi li se da vaš tim kaže kako je nešto super, a vama se taj namještaj ne sviđa?

Puno puta (smijeh). Ja sam taj koji donosi zadnju odluku, ali na bazi mišljenja relevantnih osoba.

Koliko na vas utječe supruga? Spomenuli ste da je arhitektica.

Dosta. Samim tim što je arhitektica, uvela me u svijet kulture i umjetnosti. Savjetovala me o dizajnu od samih početaka.

Kako se nosite s dizajnerima? Ipak je riječ o kreativcima koje je sigurno nekad teško sputati.

Tog se bojim dandanas (smijeh). Šalim se. Bili smo prva privatna tvrtka koja je raspisala natječaj za dizajnere. Kad smo kretali, nismo znali tko su dizajneri na hrvatskoj sceni, a bilo je najlakše krenuti s domaćim stručnjacima. Raspisali smo natječaj s vrlo velikim nagradama za ono vrijeme. Nagrada za prvo mjesto bila je 50.000 kuna. S vremenom su oni upoznali nas, a mi njih. Jako su utjecali na razvoj Prostorije. Čak su nas usmjerili tamo kamo mi u samom početku nismo imali namjeru ići.

U što su vas to povukli?

U inovativan dizajn. Htjeli smo namještaj više u stilu suvremene klasike, poput naših sofa Match i Cloud, te u tom smjeru i danas razvijamo dio proizvoda. Međutim svaki novi prijedlog dizajna u koji smo ušli potaknuo je daljnji razvoj Prostorije u tehnološkom smislu te rasta znanja naših inženjera i majstora. Naime svaki inovativni dizajn zahtijeva da osmislite nova tehnološka rješenja njegove izvedbe. Tako je nastala sofa Revolve pa naslonjač Polygon. Ta je sinergija donijela dobre rezultate i za Prostoriju i za dizajnere. Svojim dizajnom i kvalitetnom proizvodnjom mijenjamo i percepciju Hrvatske u svijetu. Sve nas više vide kao državu koja ima vrhunski dizajn i proizvođačku kulturu. Zbog toga se još bolje osjećam jer radimo nešto i za opće dobro.

Zašto vašim putem nisu krenuli drugi hrvatski proizvođači?

Mislim da su naši trupci prejeftini i da je to glavni problem. Ako imate robu na kojoj možete zaraditi bez toga da kreirate nešto novo od nje - zašto se mučiti? Ali zadnjih nekoliko godina došlo je do značajnih pozitivnih pomaka. Bitno se razlikuju uvjeti po kojima mi dobivamo drvo od uvjeta po kojima trupce dobivaju tvrtke koje rade samo neke elemente ili prave daske. To je odlično. Država mora još raditi na kontroli tržišta.

Koliko sami sudjelujete u razvoju nekog komada namještaja?

Trudim se maksimalno dati slobodu dizajnerima. Izuzetno ih cijenim. Ali isto tako vodim brigu o tome da se proizvod može prodati i da nije previše kompliciran za proizvodnju. Ipak smo mi tvrtka koja još raste. Prije svega, volim ovaj posao i draže mi je provesti radno vrijeme u proizvodnji nego u kancelariji. Kao glavni menadžer, moram voditi računa o održavanju kriterija kvalitete koji se očekuju od nas na stranom tržištu.

Kako dolazite do kupaca?

Glavni alat u pronalasku kupaca su sajmovi. Najvažniji su oni u Milanu, Kölnu i Parizu te neki dizajnerski sajmovi. Sada smo ušli u drugu fazu, kada smo poznati na svjetskom tržištu. Postali smo konkurencija i našim uzorima, našoj najvećoj konkurenciji. Primjerice, trgovci namještaja u inozemstvu vide naš namještaj u salonima svoje konkurencije i jave nam se da ga i oni žele u svojim salonima. Dakle kvaliteta naših proizvoda sama ih prodaje.

U Hrvatskoj nemamo tradiciju izrade vrhunskog dizajnerskog namještaja, poput Talijana ili Skandinavaca. Koliko vam je to bio problem kad ste tek izašli na međunarodne sajmove?

Bio sam se toga pribojavao. Mislio sam da nas neće shvatiti ozbiljno. Čak sam razmišljao o tome da registriram tvrtku u Italiji ili Njemačkoj. Ali je u meni tada proradio inat. Rekao sam sebi - ako ne možemo uspjeti kao hrvatska tvrtka, onda bolje da propadnemo. Ostao sam ugodno iznenađen kad sam shvatio da nikome ne smeta to što dolazimo iz Hrvatske. Gleda se isključivo kvaliteta proizvoda, njegova izrada, dizajn i originalnost. Jedino gdje osjetimo određene poteškoće je kada se trebamo izboriti za dobru poziciju na sajmu. Talijani, Nijemci i Skandinavci snažno lobiraju za svoje tvrtke. Želim pohvaliti i hrvatsku diplomaciju koja sve više djeluje na tom planu i vrlo je učinkovita kada zatrebate podršku kao gospodarstvenik.

Prije 12 godina prodali ste tvornicu madraca i uložili novac u proizvodnju namještaja. Planirate li to ponoviti i uložiti u nešto drugo? Javljaju li vam se investitori?

Interes uvijek postoji, ali za sada nas to ne interesira. Još nismo u toj poziciji. Jako smo puno uložili u Prostoriju, ovaj posao nam je strast i tek ju trebamo podići na poziciju koju želimo.

Kakav vam je plan u narednih pet godina?

Maksimalno raditi na razvoju novih proizvoda. Želimo prirodan i lagan rast te što bolju organizaciju proizvodnje i prodaje.