Više od milijun ljudi u Njemačkoj, unatoč maksimalnom stažu, prima mirovinu manju od 1200 eura - za njihove prilike nizak iznos. Prosječna mirovina u Austriji znatno je viša. Može li ta zemlja poslužiti kao uzor?
Otprilike svaki peti umirovljenik u Njemačkoj, s najmanje 45 godina radnog staža, prima mirovinu manju od 1200 eura – za njemačke prilike to je prilično niska svota, kojom se jedva mogu pokriti troškovi života. Za usporedbu: prosječan bruto iznos plaće u Njemačkoj u travnju prošle godine iznosio je 4323 eura.
Podaci o iznosu mirovina navedeni su u odgovoru savezne vlade na upit zastupnice u Bundestagu Sahre Wagenknecht, šefice stranke Savez Sahre Wagenknecht - BSW, nazvane po njoj. Krajem prošle godine mjesečna isplata mirovine iznosila je manje od 1200 eura za otprilike 1,08 milijuna od ukupno 5,4 milijuna starosnih mirovina s najmanje 45 godina staža, piše DW.
vezane vijesti
Niže mirovine u istočnoj Njemačkoj
U istočnim njemačkim pokrajinama znatno je veći broj osoba s dugim stažem i niskim mirovinama nego na zapadu. Tako primjerice u Brandenburgu otprilike 71.000 ljudi prima mirovinu nakon 45 godina manju od 1200 eura, dok 212.000 posebno dugotrajno osiguranih umirovljenika ima višu mirovinu, a u Tiringiji ih je 74.000 s nižom i 189.000 s višom mirovinom.
Wagenknecht je također pitala za prosječnu mirovinu nakon najmanje 45 godina osiguranja - odgovor: u cijeloj zemlji to prosječno iznosi 1604 eura, pri čemu i tu postoje značajne razlike: dok je, prema podacima iz prosinca 2023., na zapadu taj prosjek 1663 eura, na istoku je samo 1471 euro.
Međutim Wagenknecht je pitala samo za mirovine nakon najmanje 45 godina staža. Situacija izgleda drugačije kada se promatraju prosječne mirovine općenito: na istoku su one više nego na zapadu - jer su mnogi tamo radili duže, posebno žene.
‘Politički skandal’
‘Prosječna mirovina od 1604 eura nakon najmanje 45 godina rada - to pokazuje koliko je njemački mirovinski sustav slab’, rekla je Wagenknecht u izjavi njemačkoj novinskoj agenciji dpa. ‘A to što svaki peti umirovljenik nakon 45 godina rada prima manje od 1200 eura mirovine je politički skandal’, dodala je.
Predstojeća izborna kampanja za Bundestag će, po njezinom očekivanju, biti i odluka o zakonskoj mirovini. ‘Njemački građani ne bi trebali trpjeti tako niske mirovine, koje su uz to visoko oporezovane.’
Zašto su mirovine niske?
Niske mirovine imaju više uzroka. S jedne strane, mnogi samostalno zaposleni, državni službenici ili kućanice također primaju zakonsku starosnu mirovinu ako su tijekom života barem pet godina uplaćivali doprinose u mirovinsko osiguranje, objašnjava Savezni institut za istraživanje stanovništva. Pet godina je minimalno trajanje uplata za ostvarenje mirovine. Zbog kratkog trajanja uplata dolazi do niskih primanja.
Mnogim ženama u zapadnoj Njemačkoj mirovinu smanjuju dulje stanke u radu, više rada na pola radnog vremena i niže plaće. Savezno ministarstvo rada naglašava u svom odgovoru Sahri Wagenknecht da se iz visine mirovine ne može zaključiti visina ukupnog prihoda. Mnoge starije osobe imaju dodatne prihode. Ministarstvo se također poziva na kućni kontekst - dakle slučajeve u kojima većina žena ima nisku mirovinu, ali zadovoljavajuću ukupnu situaciju jer su mirovine supružnika natprosječno visoke, a često postoji i značajan iznos vlasništva, primjerice nad nekretninama.
Austrija kao uzor?
Wagenknecht traži da se Njemačka ugleda na susjednu zemlju Austriju. Tamo je prosječna mirovina za dugotrajno osigurane 800 eura viša. ‘Ono što je moguće tamo, mora biti moguće i kod nas’, rekla je Wagenknecht za DW. ‘Trebamo više mirovine po uzoru na Austriju i ograničenje oporezivanja mirovina.’ U usporedbi s prosjekom EU-a, razina mirovina u Njemačkoj je oko deset posto niža.
No usporedba Austrije i Njemačke ne funkcionira baš dobro. Tamo se osjetno ranije ide u mirovinu i iznosi su viši. Glavni razlog je mirovinska reforma prije otprilike 20 godina: gotovo svi zaposleni uplaćuju u zakonski mirovinski fond, uključujući državne službenike – što u Njemačkoj nije slučaj. Istovremeno su i porezni doprinosi, ali i uplate u mirovinski fond viši nego u Njemačkoj, i to znatno.
Uz to je mirovinu u Austriji moguće dobiti tek nakon 15 godina uplaćivanja, a i doprinosi poslodavaca viši su nego u Njemačkoj. Zato su i prosječne mirovine više.
Njemačko mirovinsko osiguranje ukazuje na to da u zemlji ima prilično mnogo tzv. minimirovina - naprimjer kućanica ili samostalnih djelatnika. Oni su često bili osigurani samo nekoliko godina i zato primaju niske zakonske mirovine – što snižava statistički prosjek.
‘Usporedba ograničena na pojedinačne pokazatelje, prema kojoj je prosječna mirovina u Austriji nekoliko stotina eura viša nego u Njemačkoj, stoga je samo djelomično relevantna’, navodi se u njihovoj izjavi.
