Prognoze rasta hrvatskoga gospodarstva ove su godine lošije nego 2017. Rezultati su to najnovijega gospodarskog istraživanja koje je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u veljači provela među 140 tvrtki-članica te nekima od vodećih tvrtki u Hrvatskoj
Premda se postotak poduzetnika koji bi ponovno investirali u Hrvatsku posljednjih godina kretao oko visokih 80 posto, u aktualnom je istraživanju pao na 68 posto. Kao glavni izvor nezadovoljstva tvrtke koje posluju u Hrvatskoj i dalje navode izostanak reformi.
Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora Gospodarsko istraživanje provodi trinaestu godinu zaredom, istodobno s šesnaest drugih vanjskotrgovinskih komora i delegacija Savezne Republike Njemačke iz Srednje i Istočne Europe.
vezane vijesti
Njegove rezultate predstavili su predsjednik Komore Nicolas Baron Adamovich; direktor Komore Sven Thorsten Potthoff i članovi uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore: Davor Tomašković, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma i Dorotea Effenberger, predsjednica tvrtkeTahograf.
Aktualna gospodarska situacija u Hrvatskoj te prognoza razvoja gospodarstva negativnije su ocijenjeni od vlastitog poslovanja. Tako svega 10% ispitanih tvrtki smatra kako je gospodarska situacija u zemlji u ovome trenutku dobra, a samo 33% smatra kako hrvatsko gospodarstvo ide u pozitivnome smjeru (u odnosu na 57% u 2017.).
Za razliku od Hrvatske, stanje u gospodarstvu u zemljama srednje i istočne Europe se po mišljenju ispitanih tvrtki popravilo pa ga je 37% tih tvrtki ocijenilo kao dobro (u odnosu na 30% u 2017. godini). U tim se zemljama povećao i broj poduzetnika koji smatraju kako gospodarstvo zemlje u kojoj posluju ide u dobrome smjeru – s 30% u prošloj na 39% u ovoj godini.
Ocjena razvoja poslovanja vlastite tvrtke u Hrvatskoj gotovo se preklapa s ocjenom među državama srednje i istočne Europe: 57% ispitanih tvrtki vjeruje kako će u narednome razdoblju poslovati bolje, što daje naznake da postoji nada među hrvatskim poduzetnicima.
Blagi porast na 42% očekuju tvrtke u području izvoza (2017: 34 %), dok se neznatni pad s 47% na 42% očekuje kod planiranih investicija. Glavnim nedostacima Hrvatske kao poslovne lokacije i dalje se smatraju visoko porezno opterećenje, porezni sustav i uprava, suzbijanje korupcija i kriminala, pravna sigurnost te javna uprava. Kao glavne prednosti ističu se članstvo u Europskoj uniji, akademsko obrazovanje radnika, kvalifikacija zaposlenika, produktivnost radne snage te dobra infrastruktura.
Hrvatska je kao investicijska destinacija u ovogodišnjem istraživanju ponovo zauzela osmo mjesto od 20. država Srednje i Istočne Europe, na kojem – uz iznimku 2017. kada je bila sedma – boravi od 2014. godine. Prva tri zauzimaju Češka, Poljska i Estonija. Za uvođenje eura je čak 57% ispitanika; prošle godine ta je brojka iznosila 46%.
