Dokapitalizacija HEP-a je na dnevnom redu današnje sjednice Vlade. Točnije, radi se o prijedlogu odluke o odobrenju davanja dioničarskog zajma društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić kazao je u emisiji Hrvtskog radija "U mreži Prvog" da će Vlada voditi računa o HEP-u kao vlasnik koji mora pažnjom dobrog gospodara voditi računa o svom poduzeću. Istaknuo je da su odluke dosta logične i da se radi o dioničarskom zajmu koji će se kasnije pretvoriti u dokapitalizaciju.
- Ovom odlukom ovlašteno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da pripremi postupke u vezi dokapitalizacije HEP-a do maksimalnog iznosa od 900 milijuna eura. To je dovoljan pravni i zakonski okvir da se u vrlo skorom vremenu, svi gubici u HEP-u saniraju na najbolji i kvalitetniji način, a to je dokapitalizacijom od strane vlasnika. Predviđeno je da bi odmah po odluci Vlade, prva tranša od 265 milijuna eura bila isplaćena HEP-u u smislu dioničarskog zajma, a druga bi bila u srpnju od 135 milijuna eura. Kamatna stopa je 4,5%. Sve se to treba nostrificirati u Europskoj komisiji, a onda bi trebali za to dobiti odobrenje, rekao je Ivo Milatić.
vezane vijesti
Kazao je i da se vodi računa i o održavanju investicijskog potencijala HEP-a, pa je tako HEP dobio produženja svih jamstava. Ne želi se niti zaustaviti investicijski ciklus u HEP-u, kazao je i dodao da HEP treba odraditi ulogu koju mu je Vlada zadala, a to je da čuva standard građana, da smanjuje troškove poduzetnicima u smislu isporučene priuštive električne energije.
Govoreći o gubicima HEP-a kazao je da je riječ o više od milijardu kuna. Spomenuo je da je prošla godina hidrološki katastrofalna, a osim toga bila je katastrofalna u smislu tržišnih cijena električne energije.
Novotny: Nema potrebe za dokapitalizacijom
Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja Vladina odluka o HEP-u malo zbunjuje. Napominje da je na dan 30. lipnja 2022. godine HEP bio vrlo dobro kapitaliziran te ne vidi potrebu za dokapitalizacijom.
- Kapital je u odnosu na ukupne obveze iznosio negdje oko 60%, 3 milijarde i 400 milijuna eura bio je vlastiti kapital s likvidnosti 5 milijardi i 800 milijuna kuna ili 700 i nešto milijuna eura. Dakle, kompanija nije insolventna, kazao je te dodao da bi i gubitak od 500-600 milijuna eura kompanija mogla pokriti iz vlastitog kapitala.
Zašto se bez odgovarajućih strateških planova radi dokapitalizacija, upitao je Novotny. Zanima ga i zašto nije dovršen proces liberalizacije tržišta električne energije, kao što je napravljeno u slučaju plina.
- Državni tajnik je rekao i da je zadatak HEP-a da se bavi socijalnom politikom. To nije zadatak HEP-a. HEP ne može niti voditi socijalnu politiku niti može voditi vladine politike. Jedna vlada dođe, druga ode itd. HEP mora biti kvalitetna, dugoročno održiva, energetska kompanija, vodeća u Hrvatskoj, ali ne i jedina. U Sloveniji postoji desetak nezavisnih dioničarskih društava koje se bave proizvodnjom, kazao je među ostalim.
Novotny nije baš siguran da bi HEP trebao subvencionirati cijenu električne energije.
- To nitko ne radi. Ono što Vlada može je da može potrošače subvencionirati, kao što to rade druge vlade, kazao je.
- Tržišno orijentiranim ekonomijama ne možete upravljati preko cijene energetike socijalnim politikama. Volio bih vidjeti strateški dokument, strategiju razvoja HEP-a do 2030. godine, pa onda možemo razgovarati je li potrebna dokapitalizacija ili nije, dodao je.
