'Pred prometnim sektorom je veliki investicijski ciklus, u željeznice, u luke, u logističko-distributivne centre, dok se istovremeno ovaj sektor bori s velikim izazovima. Krucijalno je strateški i sustavno pristupiti modernizaciji i snažnijem etabliranju djelatnosti kako bi cijelo gospodarstvo profitiralo.

Sastavili smo preporuke za unaprjeđenje prometnih djelatnosti u Hrvatskoj. Nužno je unaprijediti logistiku i smanjiti barijere za transport robe, uvesti javnu uslugu autobusnog prijevoza u cijeloj RH, osigurati širokopojasni internet u ruralnim područjima, modernizirati željeznice i luke te riješiti nedostatak radne snage prilagodbom obrazovnog sustava i olakšanjem uvoza stranih radnika', istaknuo je direktor Sektora za promet HGK Dario Soldo.

Preporuke za razvoj prometnih djelatnosti Sektora za promet Hrvatske gospodarske komore:

Unaprijediti usluge javnog cestovnog prijevoza putnika

Potrebno je što prije uvesti javnu uslugu cestovnog prijevoza putnika na razini svih županija kako bi se će omogućio jeftiniji i dostupniji javni prijevoz. Proširenje mreže linija javnog prijevoza u ruralnim područjima je i važan dio mjera demografske politike. U skladu s prijedlogom novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu potrebno je omogućiti i uvođenje novih međužupanijskih i međunarodnih autobusnih linija, što će pridonijeti povećanju kvalitete prijevoza te pozitivno utjecati na turizam. Potrebno je i razmotriti smanjenje stope PDV-a na prijevoz putnika, što bi utjecalo na smanjenje cijene prijevoza putnika.

Jače vrednovati ulogu logističke djelatnosti za razvoj hrvatskog gospodarstva

Ulaskom Hrvatske u Schengen omogućene su nove investicije u logističko-distributivne centre u Hrvatskoj, a razvoj te djelatnosti će imati značajan pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj zemlje, otvoriti nova radna mjesta te povećati transport roba za druga tržišta kroz RH. Potrebno je u strateškim odrednicama gospodarskog razvoja Hrvatske naglasiti važnost uloge opskrbnih lanaca u globalnoj ekonomiji, omogućiti pravilan porezni tretman skladišne djelatnosti u RH te smanjiti carinske i administrativne barijere za što lakši i brži prijevoz roba. Cilj je stvaranje konkurentnog prometnog pravca kroz Hrvatsku prema cijeloj EU.

Osigurati veću pokrivenost ruralnih područja širokopojasnim internetom - 5G mrežom

Osiguravanje pristupa širokopojasnom internetu u ruralnim područjima ključ je za uravnoteženi regionalni razvoj društva, od građana i gospodarstvenika, do sektora obrazovanja. Širokopojasni internet potiče inovacije i poduzetništvo, dok digitalna povezanost i pismenost olakšava pristup javnim uslugama i novim radnim mjestima bez kojih je poduzetništvo teško ostvarivo.

Etablirati položaj naših željeznica i luka u EU

Ulazak Hrvatske na dva nova TEN-T koridora omogućio je veliki ciklus modernizacije željezničke infrastrukture gdje je planirano ulaganje od sedam milijardi eura u sljedećem razdoblju, što uz nova ulaganja u luke stavlja prometni sustav RH pred veliki izazov. Potrebno je procese modernizacije željezničke infrastrukture što brže i kvalitetnije planirati i projektirati te izvršavati u predviđenim rokovima, uz koordinaciju nadležnih tijela i zainteresiranih željezničkih operatera. Potrebno je također razmotriti smanjenje naknada ili uvođenja subvencija na određenim nerentabilnim željezničkim pravcima dok se oni ne obnove. Potrebno je i dodatno razmotriti iznose lučkih pristojbi, naknada i svjetlarine koje neproporcionalno opterećuju brodare i nepovoljno utječu na konkurentnost hrvatskih morskih luka.

Sustavno pristupati nošenju s izazovima nedostatka radne snage u prometu

Već godinama je prisutan nedostatak vozača kamiona i autobusa u cestovnom prijevozu. Međutim, zadnjih nekoliko godina nedostaje i radnika srednje stručne spreme sa specifičnim znanjima i kvalifikacijama, i to u svim područjima prometa, posebice u željezničkom i zračnom. Potrebno je uskladiti srednjoškolski obrazovni sustav s potrebama tržišta rada i omogućiti obrazovanje većeg broja učenika strukovnih zanimanja. Važna je promocija deficitarnih zanimanja, uz poticaje države u vidu olakšanja i sufinanciranja prekvalifikacija. Bitno je regulirati uvoz stranih radnika na način da se smanji administrativni okvir, produži rok važenja radnih dozvola, uredi priznavanje, odnosno polaganje kvalifikacija i certifikata u RH te urede prijave i plaće stranih radnika, to jest, suzbije rad na crno.