Hrvatska bi od sljedeće godine trebala početi uvoditi uređaje za tzv. pametno mjerenje plina, koji u redovitim intervalima registriraju potrošeni plin te podatke automatski šalju isporučitelju putem fiksne ili mobilne mreže, rečeno je u četvrtak, na skupu "Pametno mjerenje plina"
Na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) istaknuto je da su prednosti pametnog mjerenja točni podaci o utrošenom resursu odnosno točni mjesečni računi, a ne kao do sada računi s procijenjenom potrošnjom. Uvođenju će međutim prethoditi detaljna analiza o isplativosti uvođenja tih uređaja.
Direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac istaknula je da će se uvođenjem pametnih mjerila plina otvoriti veća mogućnost optimiziranja potrošnje tog energenta tijekom godine.
vezane vijesti
"Jedna od najvećih novosti u poslovanju tvrtki koje distribuiraju i opskrbljuju energijom je uvođenje pametnih brojila pa tako 'Internet stvari' omogućava na hrvatskom tržištu plina uvođenje pametnih brojila te poslovanje u realnom vremenu", rekla je Domac.
Dodala je da pametno mjerenje plina predstavlja novi izazov u odnosu na postojeće konvencionalne načina obračuna i naručivanja te je predmet tehničko-ekonomskih analiza troškova investicija, educiranosti ljudskih resursa i nove europske regulative u sklopu Europske energetske zajednice.
Istaknula je da je plinska regulativa Hrvatske predvidjela da na obračunskim mjernim mjestima tarifnih modela TM 6 do TM 12 mora biti ugrađena oprema za registraciju, pohranu i daljinski prijenos podataka koja omogućuje mjerenje tijekom dana. Obvezna primjena, prema toj regulativi, bila bi od 1. travnja iduće godine.
Prednosti za potrošače bile bi poboljšanje energetske učinkovitosti, stvaranje mogućnosti da svakodnevno prati stanje potrošnje plina i tako racionalnije upravlja potrošnjom. Računi bi, ističe se, bili temeljeni na točno ostvarenoj potrošnji plina pa više ne bi bilo paušala.
Predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK Srećko Ezgeta istaknuo je da se radi o investicijama koje će na kraju platiti trajni kupci plina tj. industrija i građani, no da to uz troškove nosi i neke koristi.
Resorno će ministarstvo, kazao je, nakon detaljnih analiza odlučiti kada će se i u kojim rokovima ići prema obavezi uvođenja pametnog mjerenja i do koje razine potrošnje. Dodao je da u Hrvatskoj već nekoliko godina postoje pametna mjerenja kod velikih, industrijskih, potrošača. Ta obveza trenutno postoji za potrošače koji troše više od milijun kubika godišnje, a spomenuta regulativa propisuje da se ta razina mora spustiti i prema manjim potrošačima. Zasad se ne zna točno koliki bi to bio trošak za potrošače.
Italija inače ugrađuje pet milijuna pametnih mjerila plina godišnje s prosječnom cijenom ugradnje od 200 do 250 eura. Talijani navode korist od 160 eura po mjernom mjestu te uštedu od 3 posto na ukupnoj potrošnji energije.
Pet država članica EU - Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo - odlučilo se za potpuno uvođenje pametnih brojila plina do 2020. Krajem prošle godine na razini država EU bilo je oko 17,3 milijuna ugrađenih brojila, do 2020. trebalo bi ih biti oko 45 milijuna.
U 12 država članica rezultati cost-benefit analiza bili su negativni.
