Rezultat je to zadnjeg kruga poziva za subvencioniranje kredita u kojem je, kako je jučer objavilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odobreno dosad rekordnih 4.648 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, piše Novi list.

Visina subvencije odobrava se ovisno o razvijenosti grada ili općine u kojoj se nekretnina kupuje i može iznositi od 30 do 51 posto, s time da se najniže subvencije odobravaju za najrazvijenije, a najviše subvencije za sredine koje imaju najniži indeks razvijenosti. Ove godine subvencija u prosjeku iznosi oko 33 posto mjesečne rate, što znači da među korisnicima kao i u prethodnim godinama dominiraju građani iz razvijenijih krajeva i većih gradova.

Od 2017. godine, kad je počelo provođenje programa, odobreno je ukupno 22.096 zahtjeva i njih čak 6.438 otpada na Zagreb, što je nešto više od 31 posto. Kad se tome dodaju Rijeka, Split i Osijek ispada da je u četiri velika grada odobreno gotovo 43 posto svih subvencija za stambene kredite.

Što se tiče raspodjele po županijama, nakon Zagreba najviše je subvencija odobreno u Osječko-baranjskoj županiji (2.056), slijede Zagrebačka (1.896) i Splitsko-dalmatinska (1.513) dok je na petom mjestu Primorsko-goranska županija u kojoj je odobreno 1.379 kredita za kupnju stana ili kuće ili za izgradnju kuće.

U Ministarstvu graditeljstva su izračunali da im godišnje za subvencioniranje svih kredita koje su odobrili treba 256 milijuna kuna, što znači da u prosjeku svi građani koji su dobili subvenciju od države godišnje dobiju 11,6 tisuća kuna za trajanja subvencije.

Dosad je već isplaćeno gotovo 457 milijuna kuna subvencija. Procjena je da će za sve dosad odobrene kredite država platiti ukupno 1,54 milijarde kuna subvencija, to je po jednom kreditu gotovo 70 tisuća kuna. U PGŽ-u je godišnji trošak subvencija 15,5 milijun kuna, dok će za trajanja subvencija za dosad odobrene zahtjeve on iznositi 90 milijun kuna.