Dvadeset i šest milijardi dolara vrijednost je cjelokupne hrvatske domaće proizvodnje u šest mjeseci. Stoga, kad neka kompanija objavi da će toliko potrošiti za preuzimanje druge tvrtke, a analitičari i stručnjaci diljem svijeta ne uspiju se složiti oko toga koji razlozi leže iza odluke za kupnju, cijela transakcija poprimi određenu dozu misterije
Upravo to se ovih dana događa na tržištu informatičke tehnologije. Softverski gigant Microsoft objavio je početkom tjedna da će za 26,2 milijarde dolara preuzeti LinkedIn, kompaniju koja je najpoznatija po društvenoj mreži posvećenoj stvaranju veza između poslovnih ljudi. Komentari koji su uslijedili nakon objave uglavnom su bili fokusirani na dvije točke: visoku cijenu te nejasne razloge za kupnju.
Microsoft je kompanija koja je današnju poziciju dosegnula pod vodstvom legendarnog Billa Gatesa. Tržišna vrijednost joj se kreće oko 400 milijardi dolara, a najveći dio rasta prvih godina ostvarila je zahvaljujući operativnom sustavu Windows te paketu programa za uredsko poslovanje Microsoft Office. No, kao i druge velike informatičke kompanije koje je enormna popularnost jednog ili dvaju proizvoda brzo dovela na vrh, Microsoft već godinama neuspješno pokušava pronaći novu osnovicu poslovanja.
Promjena situacije na tržištu na kojem od početka milenija sve veću dominaciju preuzima internet i poslovanje na internetu, poklopila se i s odlaskom Billa Gatesa kojeg je na poziciji glavnog izvršnog direktora zamijenio Steve Ballmer. Nakon gotovo desetljeće i pol onoga što mnogi prozivaju neuspješnim vođenjem kompanije, Ballmera je početkom 2014. zamijenio Satya Nadella
Tzv. promašene investicije
Razdoblje pod Ballmerom jedan je od glavnih razloga zašto su mnogi skeptični prema najnovijoj Microsoftovoj akviziciji. U potrazi za novim strategijama Ballmer je vodio nekoliko skupih preuzimanja koja su se na kraju pokazala kao promašaji. Još 2007. Microsoft je za 6 milijardi dolara kupio aQuantive, tvrtku specijaliziranu za online oglašavanje. Četiri godine nakon toga Microsoft troši 8,5 milijardi dolara na Skype, kompaniju čiji je glavni proizvod softver za besplatno međunarodno 'telefoniranje', a godinu dana poslije za 1,2 milijarde dolara kupuje Yammer, tvrtku čiji softver omogućava laku i brzu privatnu komunikaciju unutar kompanija i drugih organizacija.
Krug velikih preuzimanja završava se 2013. godine kad je Microsoft za više od 7 milijardi dolara preuzeo proizvodnju mobitela od nekada nedodirljive finske Nokije. Sve ove velike akvizicije proglašene su promašajima jer su u međuvremenu ili potpuno otpisane ili nisu donijele nikakav vidljiv doprinos Microsoftovu poslovanju.
Nije čudo, zato, što se ova, najveća, akvizicija u Microsoftovoj povijesti gleda s popriličnom dozom sumnje. Tim više što ni prilikom objave transakcije šefovi Microsofta i LinkedIna nisu uspjeli dodatno ukazati na to što točno ove dvije kompanije imaju zajedničko i kako bi se to nešto trebalo pretvoriti u novi izvor prihoda, a posebno izvor prihoda koji bi opravdao cijenu od 26,2 milijarde dolara.
Jer LinkedIn je, poput Microsofta, također kompanija koja se već dulje vrijeme bori s pronalaskom načina kako zaraditi novac. Lansiran 2003. godine kao mreža za povezivanje poslovnih ljudi, LinkedIn nikako da dospije na zelenu granu. Iako je bilo pokušaja da, poput Googlea ili Facebooka, zaradi nešto od plasiranja oglasa na svoje stranice, posljednjih godina mreža najviše služi za regrutiranje novih ljudi i pronalazak novih zaposlenja. Zbog toga joj i najveći dio prihoda dolazi od naplaćivanja pristupa bazi podataka kompanijama koje su u potrazi za novim kadrovima. No, i uz to, kompanija i dalje posluje u minusu.
Što Microsoft dobiva s LinkedInom?
LinkedIn sa svojih 430 milijuna članova ima najbolju svjetsku bazu poslovnih ljudi i podataka iz njihovih životopisa. No, od tih 430 milijuna korisnika, stranice LinkedIna barem jedanput mjesečno posjeti njih tek stotinjak milijuna. Za većinu oglašivača to je daleko premala publika, posebno u usporedbi s brojkama koje omogućavaju Google i Facebook.
Mreža poslovnih ljudi, koji svoje životopise drže na LinkedInu, jest i jedina očita zajednička točka koju imaju dvije kompanije. S pokušaja da mu ciljana potrošačka publika budu svi korisnici pametnih mobitela ili osobnih računala, Microsoft se u posljednje dvije do tri godine sve više okreće samo na poslovni svijet. Paket uredskih programa Office počeo je nuditi u pretplatničkom modelu pod brendom Office 365, a i više se usredotočio na razvoj tzv. cloud usluga koje korisnicima omogućavaju pohranu podataka preko interneta, umjesto na vlastitim serverima čime je olakšan pristup tim podacima. Uz to, Microsoft razvija i niz programa i aplikacija pod brendom Dynamics za lakše upravljanje korporacijama jer, između ostalog, pomažu u planiranju, vođenju financija, prodaji i drugim korporativnim poslovima.
Ta je točka – poslovni svijet – zasad označena kao zajednički put kojim bi mogli krenuti Microsoft i LinkedIn. Prvi čovjek Microsofta Satya Nadella dao je primjer što očekuje da bi suradnja dviju kompanija mogla donijeti. Kao primjer naveo je hipotetski poslovni sastanak koji je zabilježen u Microsoft Outlook softveru, a koji onda sudionicima tog sastanka pruža dodatne informacije o poslovnim partnerima, poput mogućnosti da su možda pohađali isto sveučilište ili živjeli u istom gradu ili možda čak nekada radili u istoj kompaniji, ali na različitim lokacijama.
Jednako tako, bilo kakvo drugo korištenje Microsoftovih proizvoda dobit će mogućnost dodatnih informacija o kolegama ili poslovnim partnerima koje postoje u bazama LinkedIna. Ti će se podaci koristiti kao pomoć za sklapanje novih poslova korisnicima Dynamics proizvoda, kao i prilikom obične korespondencije, očekivanja su u Microsoftu. Ne treba sumnjati da će Microsoft koristiti LinkedIn i kao platformu za učvršćivanje svoje pozicije na tržištu korporativnog softvera kroz promoviranje svojih uredskih paketa, iako je sigurno da najveći dio korisnika LinkedIna već koristi Microsoftove proizvode.
Što kažu analitičari?
I uz taj vidljivi aspekt mogućih sinergija dviju kompanija, analitičari su i dalje sumnjičavi oko toga vrijedi li transakcija baš 26 milijardi dolara. Dionice LinkedIna su se u doba njegove najveće popularnosti, prije više od godinu dana, prodavale i po 270 dolara. Prošlog tjedna, prije objave preuzimanja, vrijednost im je bila puno nižih 130 dolara, dobrim dijelom jer su se investitori u međuvremenu razočarali nemogućnošću kompanije da pronađe dobar i stabilan izvor prihoda.
Dio stručnjaka nadu vidi u tome što ovu akviziciju vodi Nadella, a ne više Steve Ballmer. Nadella je obećao da će LinkedIn zadržati samostalnost i svoj brend, za razliku od Ballmera koji je sve kompanije čije je akvizicije vodio tijekom vremena koje je proveo na čelu Microsofta pokušavao integrirati u samu korporativnu strukturu tvrtke. Također, na čelu LinkedIna ostat će sadašnji glavni izvršni direktor Jeff Weiner kojem će nadređeni biti Nadella.
Prema sadašnjim najavama, uz očekivane dozvole regulatora, transakcija bi trebala biti dovršena do kraja ove godine. Uz skok vrijednosti dionice LinkedIna na gotovo 200 dolara nakon što je objavljena vijest o preuzimanju, to je možda i jedini kratkoročan pozitivni efekt koji se može očekivati od jednog od najvećih preuzimanja u informatičkoj industriji. No, dugoročnije, optimizam koji je podgrijao Microsoft do razine da je spreman potrošiti 26 milijardi dolara na LinkedIn možda postane i opravdan. Usprkos relativno lošim dosadašnjim iskustvima s akvizicijama.
