Prema izvještaju neprofitne organizacije Generation, u pandemiji se ubrzala potražnja za digitalnim vještinama i automatizacijom posla, što ne ide na ruku starijim zaposlenicima jer postaju žrtve dobne diskriminacije te ne mogu pronaći sigurne poslove.

U studiji naslovljenoj 'Ususret izazovu promjene karijere', istraživači su otkrili da se ljudi od 45 do 60 godina susreću sa sve većim preprekama zbog predrasuda poslodavaca, ali i činjenice da sve teže usvajaju nove vještine. Zaključuje se da se prvi put jasno vidi dobna diskriminacija (ageizam) kod osoba starijih od 45 godina.

Istraživanje je provedeno od ožujka do svibnja 2021. na 3800 zaposlenih i nezaposlenih osoba od 18 do 60 godina te među 1400 poslodavaca u sedam zemalja.

Unatoč širokom geografskom obuhvatu istraživanja, od Sjedinjenih Američkih Država do Ujedinjenog Kraljevstva pa preko Italije do Indije, dobiveni podaci svugdje su bili isti. Osobe koje pripadaju generaciji X zapostavljene su i u proteklih nekoliko godina mnogo ih je zbog gubitka posla ostalo dugotrajno nezaposleno.

Hrvatska ima svoje specifičnosti, a sreća je u nesreći to da nismo digitalizirani kao razvijeni svijet, ostalom trendovi s tržišta rada dolaze u našu zemlju s nekoliko godina zakašnjenja. Ekonomist Damir Novotny ipak nam pojašnjava koje su to razlike i sličnosti hrvatske generacije X u usporedbi s ostatkom svijeta.

Kaže da su ljudi između 45 i 60 godina u Hrvatskoj također slabo zapošljivi i neskloni promjeni karijere usred radnog vijeka.

'Kod nas netko tko je profesor geografije ostaje profesorom cijeli život iako morao predavati u tri škole da bi imao punu satnicu. Drugi je problem to što je jako puno ljudi iz generacije X prerano otišlo u mirovine po posebnim pravima, braniteljske, policijske ili ostale po beneficiranom radnom stažu. Imamo jako velik ljudski potencijal u toj generaciji i naš je problem što te ljude ne možemo aktivirati na tržištu rada, a tu je i ta globalna specifičnost da oni nisu skloni učenju novih vještina', smatra Novotny.

U svijetu će se, kaže, problemi generacije X rješavati treninzima i prekvalifikacijama koliko god one ljudima bile mrske, a mi svoj problem ne možemo samo tako prebroditi:

'U Njemačkoj recimo postoji koncept mini jobsa, po kojem ti ljudi rade manje zahtjevne poslove, a oni nisu digitalni niti traže velike vještine. Kod nas su primjerice čuvari javnih parkirališta uglavnom mladi ljudi, što nije baš najprikladnije radno mjesto za osobu u naponu snage. Tu je prilika da se ljudi vrate na tržište rada, žive i zarađuju, a ne da država skupo plaća socijalni mir', zaključio je Novotny.

Poslodavci u američkom istraživanju u većini slučajeva zaključili su da su ljudi stariji od 45 godina najgori po pitanju spremnosti za promjenu karijere, zapošljivosti, radnog elana i korištenja prikupljenog iskustva. Poslodavce brine, ako zaposle osobu iz generacije X, hoće li ona biti sklona isprobavanju novih tehnologija i zainteresirana učiti nove vještine te smatraju da su radnici te dobi najteži za suradnju s drugim generacijama.

Istraživanje Generationa u potpunosti je u suprotnostima s nedavnim istraživanjima s tržišta rada što govore da su upravo starije generacije daleko produktivnije od mlađih milenijalaca rođenih nakon 1980. godine te da osobe iz generacije X rade jednako dobro kao i mlađi zaposlenici, ako ne i bolje.

Treninzi i edukacije jedno su od rješenja problema, ali Generation ističe da stariji zaposlenici jako teško prihvaćaju treninge. Više od polovice (57 posto) ispitanih starijih od 45, a mlađih od 60 godina izrazilo je odbojnost prema prekvalifikaciji dok je samo jedan posto njih reklo kako bi im prekvalifikacija podigla samopouzdanje pri traženju posla.