U nedostatku radne snage domaći poslodavci sve više zapošljavaju umirovljenike na polovicu radnog vremena. Umirovljenici tu priliku i koriste uslijed visokih stopa inflacije kako bi osigurali dodatne prihode kroz rad od 20 sati tjedno, bez da pritom gube mirovinska primanja
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), na kraju svibnja radilo ih je 22.148, piše Novi list, što je 7648, odnosno 52,7 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. U usporedbi s 2019. godinom, broj umirovljenika koji dodatno zarađuju više se nego udvostručio.radeći na crno.
vezane vijesti
Rad na crno
Te se brojke odnose na umirovljenike koji su regulirali svoj status, no ima i onih koji dodatno zarađuju radeći na crno. Uglavnom su angažirani na poslovima poput čuvanja djece, čišćenja te brige o nemoćnim osobama u njihovim domovima, a novac dobivaju na ruke.
Nešto malo manje od petine umirovljenika koji rade do polovicu radnog vremena, njih 5303, dodatnu je zaradu pronašlo u dvije djelatnosti koje u ljetnim mjesecima i očekuje najviše posla, trgovini i turizmu. Očekuje se i da će njihov broj do rujna samo rasti, piše Novi list.
U Primorsko-goranskoj županiji se povećao broj umirovljenika koji rade 20 sati tjedno i to za 41 posto u odnosu na svibanj prošle godine, pa ih je krajem prošlog mjeseca radilo 2245.
Najviše umirovljenika, njih 3791, radi u trgovini, a ako se te brojke uspoređuju s osiguranicima u toj djelatnosti, svaki 64. zaposleni u hrvatskoj trgovini trenutno je umirovljenik. U građevinarstvu je taj udio još i veći, tamo je na oko 131.000 osiguranika angažirano 2440 umirovljenika, što znači da je u građevini svaki 53. radnik već u mirovini.
Širi se krug onih koji mogu raditi
Nakon trgovine najviše umirovljenika radi u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, na koje je godinama, dok rad umirovljenika nije liberaliziran, bila većina onih koji dodatno zarađuju u mirovini. Gotovo 3000 umirovljenika angažirano je i u prerađivačkoj industriji.
Nije poznato koliko je u građevini ili trgovini angažirano ljudi starijih od 60 godina jer HZMO daje podatke samo po djelatnostima.
Udio umirovljenika koji dodatno rade znatno je manji u Hrvatskoj od prosjeka EU koji se kreće oko 20 posto, a posebice od udjela u SAD-u koji je veći od 30 posto. No to se posljednjih godina, kako pokazuju i podaci HZMO-a, mijenja jer je država od 2014. širila krug onih koji su mogli raditi a da ne izgube mirovinska primanja.
U početku su dodano mogli raditi samo građani koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, a 2019. godine država je to omogućila i dugogodišnjim umirovljenicima, odnosno onima koji su u mirovinu otišli s 41 godinom radnog staža i 60 godina života, ali i korisnicima prijevremene starosne mirovine.
Od lani pravo na rad 20 sati tjedno, bez gubitka mirovinskih primanja, imaju i korisnici obiteljskih mirovina, koji u prosjeku imaju najniže mirovine.
