Ministarstvo financija u petak je uvrstilo u javnu raspravu Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe Europske unije 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP).

Nova mirovinska opcija nudit će se građanima Europske unije kao dopuna postojećim nacionalnim oblicima štednje za mirovinu, a u cilju stvaranja jedinstvenog tržišta osobnih mirovina i ublažavanja demografskih izazova starenja stanovništva.

Ideja je da se razvojem prekograničnih mirovinskih fondova potaknu građani da veći dio svoje štednje usmjere iz gotovine i bankovnih depozita na tržište kapitala. Ulaganje u dugoročne investicijske proizvode građanima bi omogućilo veći povrat i poboljšanje primjerenosti mirovina, a gospodarstvu nove izvore kapitala.

Uvođenjem PEPP-a i hrvatskim građanima pružit će se veći izbor za dobrovoljnu mirovinsku štednju (III. mirovinski stup), a koja bi u budućnosti trebala imati značajniju ulogu u planiranju mirovine.

Na našem tržištu trenutno djeluje 28 mirovinskih fondova u III. mirovinskom stupu (8 otvorenih i 20 zatvorenih) u kojima štedi 403.000 građana. Otvoreni dobrovoljni fondovi u Hrvatskoj raspolažu s neto imovinom od 6,31 milijardu kuna dok se u zatvorenima nalaze još 1,34 milijarde kuna. Za usporedbu, obvezni mirovinski fondovi II. mirovinskog stupa raspolažu neto imovinom od 132 milijarde kuna.

Paneuropski mirovinski fondovi imat će iste standardne značajke u cijeloj Uniji, a moći će ih nuditi brojni pružatelji, među ostalim osiguravajuća društva, banke, strukovni mirovinski fondovi, investicijska društva i upravitelji imovinom. To ujedno znači da će i domaća mirovinska društva moći iskoračiti na cjelokupno tržište Europske unije.

Prenosivost štednje

Premda se na PEPP neće primjenjivati odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, uredbom Europskog parlamenta bit će osigurana ujednačena primjena kapitalnih zahtjeva i zahtjeva vezanih uz solventnost, izvještavanje, upravljanje i rizik kako za PEPP-ove proizvode međusobno, tako i za PEPP u odnosu na druge mirovinske, fondovske i osigurateljske proizvode.

Također, pružatelji PEPP-a morat će imati odobrenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje.

Regulacija i nadzor poslovanja društava povezanih s paneuropskim fondovima u Hrvatskoj bit će u nadležnosti HNB-a i Hanfe, što uključuje registraciju, nadzor nad radom pružatelja i distributera PEPP-a, nadzor proizvoda i upravljanja od strane pružatelja i distributera te ovlast podnošenja optužnih prijedloga za propisane prekršaje.

Štedišama u paneuropskim mirovinskim fondovima osigurat će se prenosivost štednje tako da prilikom promjene boravišta u drugu državu članicu mogu nastaviti uplaćivati sredstva na svoj postojeći račun PEPP-a.

Porezni tretman 

Zakon pobliže regulira uvjete povezane s podračunima u Hrvatskoj, kojima se uređuje faza prikupljanja sredstava, faza isplate te mogućnosti prijevremene i jednokratne isplate mirovine u okviru PEPP-a. Što se tiče poreznog tretmana, na primitke u okviru PEPP-a primjenjivat će se odredbe o porezu na dohodak, a koje se odnose i na postojeće dobrovoljne mirovinske fondove.

Nakon usvajanja predloženog zakona Hrvatska narodna banka i Hanfa će u sklopu svojih nadležnosti u roku od 12 mjeseci donijeti podzakonske propise koji će omogućiti poslovanje paneuropskih mirovinskih fondova u Hrvatskoj.