Na kraju travnja 2022. godine, ukupna neto vrijednost imovine hrvatskih obveznih mirovinskih fondova je iznosila 131,4 milijarde kuna (17,5 milijardi eura), što predstavlja povećanje od 5,5 posto na godišnjoj razini.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je objavila svoj mjesečni izvještaj o promjenama koje su zabilježili hrvatski obvezni mirovinski fondovi. S obzirom na to da mirovinski fondovi imaju veliki udio na hrvatskom tržištu kapitala, praćenje njihovih performansi te promjena u njihovoj strukturi kapitala nam može dati uvid u sveukupno zdravlje tržišta.
Na kraju travnja 2022. godine, neto vrijednost imovine mirovinskih fondova je iznosila 131,4 milijarde kuna, tj. 17,5 milijardi eura. Ovo znači da je vrijednost porasla za 5,5 posto na godišnjoj bazi, dok je na mjesečnoj bazi pala za pola posto. Nadalje, neto doprinosi u fondove su iznosili 670,6 milijuna kuna, tj. 2,58 milijardi kuna od početka 2022. godine.
Kada pogledamo strukturu imovine, obveznice još uvijek imaju najveći udio, sa 64,2 posto (ili 84,4 milijardi kuna) ukupnog udjela. Na mjesečnoj bazi ovo predstavlja rast od 0,8 postotnih poena, dok na godišnjoj bazi, radi se o padu od 0,1 postotnih poena. Nakon obveznica dionice imaju najveći udio te čine 20,6 posto (ili 27,1 milijardi kuna) ukupnog udjela. One su na mjesečnoj bazi pale za 0,36 postotnih poena, dok su na godišnjoj bazi porasle za 0,9 postotnih poena. Jedini drugi oblik imovine koja ima preko 10 posto udjela, tj. investicijski fondovi sa 11,7 posto (ili 15,3 milijardi kuna), smanjili su se za 0,19 postotnih poena na mjesečnoj bazi, ali su nararsli za 1,5 postotnih poena na godišnoj bazi.
S obzirom na to da je travanj bio relativno 'miran'mjesec u usporedbi sa ožujkom i veljačom (a pogotovo s krajem veljače), investicije u obveznice (koje se smatraju imovinom koja nosi manji rizik) su se povećale. Usredotočenost na imovinu manjeg rizika se također može vidjeti ako pogledamo depozite i novac. Ovaj tip imovine je iznosio 3,4 posto ukupne neto vrijednosti (ili 4,4 milijardi kuna) u travnju 2022. te se povećao za 0,2 postotnim poena na mjesečnoj bazi, dok je na godišnoj bazi zabilježio pad od 1,3 postotnih poena.
Kako trenutna geopolitička situacija pojačava već snažne inflacijske pritiske, očekuje se da će Europska centralna banka ubrzo krenuti povećavati kamatne stope, najvjerojatnije od drugog dijela 2022. godine. Zbog toga se očekuje smanjenje investicija u riskantniju i volatilniju imovinu poput dionica, trend koji je već započeo prije nekoliko mjeseci.
Također vrijedi pogledati podjelu imovine na domaću i inozemnu. Prema ovoj podjeli, domaće obveznice čine 94,3 posto ukupne obvezničke imovine, što predstavlja pad od 0,6 postotnih poena na mjesečnoj bazi.
S druge strane, investicije u domaće dionice čine 58,3 posto svih investicija u dionice, što predstavlja pad od 1,5 postotnih poena na mjesečnoj bazi.