Razvoj semaglutida, ključnog sastojka u lijekovima, također je transformirao njihovog proizvođača, Novo Nordisk, u najvredniju tvrtku u Europi, s dubokim implikacijama za matičnu zemlju Dansku.

Tržišna kapitalizacija Novo Nordiska od oko 570 milijardi dolara veća je od vrijednosti danskog gospodarstva. Porez na prihod prošle je godine iznosio 2,3 milijarde dolara, a ogromna ulaganja kompanije i povećana proizvodnja pomogli su rastu danskog gospodarstva za gotovo 2 posto — što je četiri puta više od prosjeka EU-a. To je dovelo do rekordne državne potrošnje za obranu, zelenu tranziciju i potporu Ukrajini.

Bez doprinosa Novo Nordiska, dansko bi gospodarstvo stagniralo.

Malo toga u Danskoj može izbjeći gravitacijskoj privlačnosti Nordiska. Njegov program razvoja utječe na obrazovne i istraživačke prioritete države, a političari razmatraju perspektivu tvrtke prije donošenja odluka o imigracijskoj politici ili razvoju nove infrastrukture.

Proizvođač lijekova je stvorio tisuće radnih mjesta u zemlji sa šest milijuna ljudi - a bit će ih još više kako se kompanija bude širila na nove lokacije - ali čak i građani koji nemaju veze s tvrtkom imaju koristi od njezinih dobitaka. Danski mirovinski fondovi oduševljeni su rekordnim prinosima na dionice Nordiska, a hipoteke su jeftinije jer je rastući izvoz lijekova za dijabetes prisilio dansku središnju banku da zadrži niske kamatne stope.

Ogromna veličina kompanije također dolazi s rizicima, kako za tvrtku tako i za njeno domaće tržište. Svaki njezin potez nailazi na medijski nadzor, što ga čini posebno ranjivim na reakciju javnosti i regulatorne promjene. Strateški pogrešan korak tvrtke imao bi utjecaj na javnu blagajnu, znanstvena istraživanja, pa čak i radna mjesta za sljedeću generaciju danskih sveučilištaraca.

Iako Novo Nordisk ne može predvidjeti kako bi njegove odluke mogle utjecati na Dansku, rekao je u intervjuu glavni izvršni direktor Lars Fruergaard Jorgensen, on je također realan u pogledu potencijalnog utjecaja.

'Kada imate supermoći, imate super odgovornost', rekao je Fruergaard Jorgensen.

Veličina tvrtke već izaziva probleme u Danskoj. Duge firme se se žale da proizvođač lijekova usisava radnike s visokoplaćenim ponudama za posao; čak su i oružane snage izgubile časnike.

Novi ogromni građevinski planovi vezuju urede za izdavanje dozvola, uzrokujući kašnjenja za druge kompanije. A agenti za nekretnine u Kalundborgu izvješćuju da su stariji građani bili prisiljeni napustiti grad jer priljev djelatnika Novo Nordisk čini pronalaženje kuće za iznajmljivanje gotovo nemogućom.

Raste zabrinutost da se Danskoj ne ponovi ono što se desilo Finskoj s Nokijom. U kasnim 1990-ima, uspon proizvođača telefona transformirao je finsku naciju iz proizvođača sirovina u visokotehnološko gospodarstvo znanja.

Na svom vrhuncu, Nokia je činila 4 posto finskog BDP-a i bila je — kao i Novo Nordisk — najvrednija europska kompanija, generirajući polovicu gospodarskog rasta zemlje i donoseći petinu svih korporativnih poreza.

Ipak, neuspjeh tvrtke da drži korak s konkurencijom doveo ju je do sloma. U 2009., opterećenoj europskom dužničkom krizom, finski BDP pao je za 8,1 posto — pri čemu se procjenjuje da je krah Nokije bio odgovoran za gotovo polovicu. Finci nisu uspjeli promijeniti veličinu svog javnog sektora u skladu s tim, a zemlja od tada nije ostvarila proračunski suficit.