Do odlaska Hrvoja Vojkovića iz HSLS-a i s mjesta čelnog čovjeka Croatia osiguranja, to je javno poduzeće bilo svojevrsno leno HSLS-a. No, kako je HSLS nedavno napustio vladajuću koaliciju, privatizacijom Croatia osiguranja ne bi se diralo u osinje gnijezdo interesa vladajućih stranaka, pa ne čudi da se u Banskim dvorima sada razmatra i mogućnost prodaje najvećega hrvatskog osiguravatelja.

U ovom je trenutku sasvim izgledno i da će se manjak u proračunu pokušati pokriti prodajom tvrtki u kojima država ima manjinski vlasnički udio, a možda i nekim nekretninama. Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) za Vladu je već izradio stanje portfelja kojim upravlja i dao prijedlog privatizacije državnih udjela u više od 470 tvrtki. Radi se većinom o poduzećima u kojima država ima manjinski vlasnički udio, no na HFP-ovu su popisu i pojedine tvrtke u kojima država drži većinski paket dionica, a koje su spremne za privatizaciju.

Ipak, uzimajući u obzir stanje u kojem se nalazi većina tih tvrtki, kao i nepovoljnu situaciju na tržištu, jasno je da novac od privatizacija neće biti dovoljan za pokrivanje proračunskoga manjka. Procjene analitičara, primjerice, govore da bi država od prodaje manjinskih udjela u poduzećima mogla dobiti do dvije i pol milijarde kuna, pri čemu bi glavninu novca osigurala prodaja 3,5 posto dionica HT-a, od čega bi državna blagajna mogla uprihodovati 800 milijuna kuna

U igri je i prodaja 26,4-postotnog udjela države u Podravki, čemu se ranije protivio HSS. Od te bi se privatizacije u proračun, prema procjenama analitičara, slilo od 300 do 500 milijuna kuna