Riječ je o iznimno zahtjevnom magistralnom plinovodu Benkovac-Dugopolje, čija je gradnja započela u srpnju 2011. godine i završila u veljači ove godine, a uporabna je dozvola izdana krajem travnja ove godine.

Taj će plinovod omogućiti i plinofikaciju Splitsko-dalmatinske županije, kao i Zadarske i Šibensko-kninske županije.

Plinacro je, kako je istaknuto, završetkom tog projekta postigao gotovo 95 posto teritorijalne pokrivenosti Hrvatske modernim transportnim plinskim sustavom.

Nastavak razvoja plinskog transportnog sustava prema jugu planira se izgradnjom Jonsko-jadranskog plinovoda kojim bi se hrvatski plinski transportni sustav povezao s projektom TAP (Trans Adriatic Pipeline). Tada će se, ističu iz Plinacroa, stvoriti preduvjete dobave kaspijskog plina na hrvatsko tržište u okruženju i dostići 100-postotnu pokrivenost teritorija Hrvatske plinskim transportnim sustavom.

Hrvatska je po izgrađenosti plinske infrastrukture među liderima u Europskoj uniji, naglasio je i ministar Vrdoljak ističući i kako moramo biti ponosni onime što su na plinifikaciji Hrvatske u posljednjih desetak godina napravile naše tvrtke, znanstvenici i tehnologija.

Plinofikacija Hrvatske je dugoročna investicija koja daje konkurentnost i našem gospodarstvu te osigurava građanima što jefiniju opskrbu ekološki najprihvatljivijim energentima, kazao je.

Poručio je i kako se ubuduće treba usredotočiti na razvoj distribucijske mreže kako bi se doveo plin građanima i industrijskim potrošačima u Lici i Dalmaciji.

'Također trebamo raditi na otvaranju plinskog tržišta, jer Hrvatska to treba činiti sa svojom infrastrukturom, eksploatacijom koju danas imamo na sjevernom Jadranu, a vjerujem da će za nekoliko godina krenuti i na srednjem Jadranu', istaknuo je Vrdoljak.

Podsjetio je i kako se očekuje da u idućih mjesec-dva konzorcij Shah Deniz II, koji predvodi britanska naftna tvrtka BP, a koji će proizvoditi plin s azerbajdžanskog polja Shah Deniz II, odluči o izboru plinovoda kojem će ga prodavati, odnosno da odluči da li će to biti Nabuco ili TAP.

U tom kontekstu procjenjuje i da bi mogao biti ubrzan produžetak ovog plinovoda i do Crne Gore pa onda do Albanije i spajanje na TAP.

To će značiti da će ovaj plinovod, uz značaj za hrvatske potrebe, industriju i građane, biti tranzitna petlja za eksploataciju koju ćemo imati u srednjem Jadranu te za nove dobavne pravce plina iz Kaspijskog bazena za europsko tržište.

Vrdoljak očekuje da će znanje koje je Hrvatska stekla u plinofikaciji biti iskorišteno i na europskom tržištu te poručuje da će Vlada i on osobno kao ministar dati punu podršku tvrtkama konkurentnim u energetskom biznisu