Dok je jaz između sjevernih zemalja, kao što je Nizozemska, i južnih država, poput Portugala, odavno značajka eurozone, istraživanje jednog odjela njemačkog fonda Flossbach von Storch pokazuje da se jaz povećava.

Uzimajući u obzir košaricu stavaka, kao što su nekretnine, dionice, umjetnine i skupo vino, istraživanje je pokazalo da je bogatstvo u Njemačkoj i Austriji poraslo u 2015. za više od 7 posto u odnosu na godinu ranije.

To je otprilike dvostruko veća stopa rasta od one u Italiji i Španjolskoj, dok su Grci zabilježili pad bogatstva za više od 4 posto. Cijene nekretnina, koje su primjerice skočile za više od 6 posto u Njemačkoj, bile su najveći pokretač bogatstva.

Te razlike dovode do političke napetosti u 19-članoj eurozoni, dok niže cijene nekretnina u južnim zemljama pogađaju tamošnje banke koje drže kuće i poslovne nekretnina kao jamstva za kredite.

"Do 2006. godine kada je došlo do prsnuća balona na tržištu nekretnina, zemlje na jugu imale su uzlet. Sada se nalaze u situaciji sličnoj onoj u Japanu", rekao je Thomas Mayer, utemeljitelj istraživačkog instituta koji je proveo istraživanje.

Japan se već dugo bori s uglavnom stagnirajućim gospodarstvom i sve većim državnim dugom. Neki ekonomisti strahuju da zemlje u Europi čeka slična sudbina.

"Zemlje na sjeveru nisu imale tako jaku inflaciju i prošle su bolje", rekao je Mayer.

Europska središnja banka potvrdila je taj opći trend, objavivši da se jaz između slabijih i jačih zemalja u eurozoni povećava, a ne smanjuje kako je izvorno zamišljeno kada je stvorena jedinstvena valuta.