Pravo na otpremninu možete steći Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu se primjenjuje ono pravo koje je povoljnije za vas.

Zakonom o radu propisano je da imate pravo na otpremninu ako vam poslodavac otkaže ugovor o radu (osobno ili poslovno uvjetovani otkaz), uz uvjete da sami niste krivi za otkaz te da ste radili kod tog poslodavca neprekidno dvije godine prije otkaza.

Zakonom je propisana minimalna otpremnina, a konkretni iznos ovisi o dužini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca te o visini plaće koju ste primali u razdoblju prije prestanka radnog odnosa.

Dakle jasno je da imate pravo na otpremninu kada dobivate otkaz, a nemate kada ga vi dajete. No često postoje nedoumice oko prava na otpremninu prilikom sporazumnog prekida radnog odnosa, što podrazumijeva suglasnost obje strane.

Kod sporazumnog prekida radnog odnosa poslodavac vam po zakonu nije obvezan isplatiti otpremninu. Ali postoji izuzetak, a to je u slučaju utvrđivanja tzv. kolektivnog viška, kada vam se priznaje pravo na otpremninu ako dobrovoljno prihvatite prekid radnog odnosa.

Poseban slučaj je prestanak rada zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ako vam nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove za koje ste radno sposobni, dužan vam je isplatiti otpremninu, i to najmanje u dvostrukom zakonskom iznosu, uz uvjet da ste radili neprekidno dvije godine prije prestanka rada. No ako vam poslodavac ponudi zamjenski posao, a vi ga odbijete, gubite pravo na otpremninu.

Na otpremninu utvrđenu Zakonom o radu imate pravo i u slučaju stečaja poslodavca, ali u visini od polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine.

Pravo na otpremninu iz Zakona o radu ne odnosi se na menadžere koji su ovlašteni voditi poslove poslodavca i imaju sklopljen ugovor o radu za te poslove. Zakonom o radu nije predviđena isplata otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.

Kolektivnim ugovorom ili internim aktom poslodavca može se odrediti pravo na isplatu otpremnine i kada ga zakon ne propisuje. Primjerice, temeljem navedenih akata poslodavac može isplatiti otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, sporazumnog raskida radnog odnosa ili čak u slučaju kad radnik daje otkaz.

Pravila za određivanje visine otpremnine

Iznos otpremnine ovisi o dužini prethodnog neprekidnog radnog odnosa i iznosu bruto plaće. Minimalna zakonska otpremnina iznosi trećinu prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Pritom ukupan iznos otpremnine utvrđene Zakonom o radu ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

U posebnim slučajevima maksimalna zakonska otpremnina može biti viša (ozljeda na radu) ili niža (stečaj poslodavca).

Otpremnina može biti viša od zakonske ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim internim aktom poslodavca.

Primjerice, kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama određeno je da zaposlenik s 30 i više godina staža kod istog poslodavca ima pravo na povlaštenu otpremninu u visini najmanje 65 posto prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu te za svaku navršenu godinu rada.

Oporezivanje otpremnine

Pravilnikom o porezu na dohodak utvrđena je visina otpremnine koja se radniku može isplatiti neoporezivo. Oporezivanju ne podliježe otpremnina do visine od 6500 kuna za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca. Svi više isplaćeni iznosi tretiraju se kao plaća i podliježu obvezi plaćanja doprinosa, poreza i prireza.

Viši neoporezivi iznos utvrđen je za otpremnine koje se isplaćuju prilikom odlaska u mirovinu i otpremnine stečene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Ako radite kod poslodavca koji temeljem kolektivnog ugovora ili nekog drugog akta isplaćuje otpremninu prilikom umirovljenja, neoporezivo vam u tom slučaju može biti isplaćeno do 10.000 kuna po godini staža.

U slučaju raskida ugovora zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti imate zakonsko pravo na neoporezivu isplatu od 8000 kuna za svaku navršenu godinu rada.

Ako vam poslodavac isplaćuje otpremninu prilikom sporazumnog prekida o radu, cjelokupni iznos je oporeziv, osim u slučaju utvrđivanja tzv. kolektivnog viška, kada prestaje potreba za radom najmanje dvadeset radnika.

Primjeri izračuna

Na kalkulatoru portala MojPosao možete informativno izračunati iznos otpremnine prema Zakonu o radu. Napominjemo da je zadnjim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak neoporezivi iznos prilikom umirovljenja povećan sa 8000 na 10.000 kuna. U nastavku donosimo nekoliko primjera izračuna.

Primjerice, poslodavac radniku 30. studenog 2022. daje poslovno uvjetovani otkaz uz pravo na zakonsku otpremninu. Kod poslodavca je neprekidno zaposlen od 1. studenoga 2010. te ima bruto plaću u iznosu od 12.000 kuna. Nakon isteka otkaznog roka radnik ostvaruje pravo na otpremninu za 12 godina navršenog staža po 4000 kuna, što ukupno iznosi 48.000 kuna. U ovom slučaju poslodavac će ukupan iznos od 48.000 kuna isplatiti neoporezivo na tekući račun radnika.

Za radnika s istom plaćom koji je navršio 20 godina staža zakonska otpremnina ograničena je na 72.000 kuna, odnosno šest prosječnih bruto plaća, i sav isplaćeni iznos bio bi neoporeziv.

Kada bi, primjerice, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu isti radnik imao pravo na otpremninu dvostruko veću od zakonske, odnosno 8000 kuna bruto za svaku godinu rada, poslodavac bi u prvom slučaju na ukupno obračunatu otpremninu od 96.000 kuna (8000 x 12) neoporezivo isplatio 78.000 kuna (12 x 6500), a na isplatu preostalih 18.000 kuna obračunao bi obvezne doprinose, porez i prirez na dohodak te bi za drugi dio otpremnine bio isplaćen iznos umanjen za davanja državi.

U drugom slučaju na ukupno obračunatu otpremninu od 160.000 kuna (8000 x 20) neoporezivo bi isplatio 130.000 kuna (20 x 6500), a iznos od preostalih 30.000 kuna bio bi umanjen za davanja državi.