Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljena je knjiga 'Upravljanje rizicima: teorijski koncepti i primjena u poslovnoj praksi' prof. dr. sc. Danijele Miloš Sprčić i dr. sc. Ivane Dvorski Lacković. 'Glavna nit vodilja naše knjige je da nas rizici mogu uplašiti, ali da uvijek njima možemo ovladati', rekla je Dvorski Lacković, jedna od autorica.

'Tema knjige je izuzetno značajna i vrlo je kvalitetno obrađena. Adresira tematiku integriranog okvira za upravljanje rizicima. Otvara inovativnu perspektivu i priliku za promjenu, i to s ciljem veće učinkovitosti poduzeća', rekla je jedna od recenzentica knjige, Nina Begičević Ređep, dekanica FOI-a, naglasivši da je knjiga korisna ne samo menadžerima, nego i cjelokupnoj akademskoj zajednici.

'Priča o rizicima je bezvremenska. Svaki dan imamo nove rizike. S novima se suočavamo, a oni stari ne nestaju', rekao je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, dodavši da rizike ne možemo otkloniti, ali možemo njima ovladati i upravljati, što je ključno za opstanak svakog poduzeća.

U okviru predstavljanja knjige održana je panel-rasprava na temu upravljanja rizicima u hrvatskim poduzećima, u kojoj su sudjelovali član Uprave za financije HT-a Matija Kovačević, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman, Tamara Perko iz HUB-a, Ivana Miličić iz EBRD-a, profesor Igor Lončarski s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i Hrvoje Patajac iz Adris Grupe.

Matija Kovačević je kao član Uprave za financije Hrvatskog Telekoma, koji ima jedan od najnaprednijih sustava upravljanja rizicima u Hrvatskoj, ilustrirao što ovu kompaniju čini svijetlim primjerom na tom polju. Rekao je da je uspješnost upravljanja rizikom Hrvatskog Telekoma plod sinergije vlasničke strukture i Uprave, odnosno poticaja Deutsche Telekoma s jedne strane i izrazite intrizične motivacije rizičnog menadžmenta Hrvatskog Telekoma s druge strane.

'Već 2003. uveli smo upravljanje rizicima i svaki kvartal raspravljamo o potencijalnim rizicima za našu tvrtku', istaknuo je Kovačević. Dodao je da je jedan od bitnih čimbenika i sama priroda poslovanja ove tvrtke, zbog koje moraju proaktivno i reaktivno djelovati s rizicima u različitim kategorijama.

Ivana Miličić iz EBRD-a rekla je da je izuzetno ponosna na reformu korporativnog upravljanja u Hrvatskoj, na kojoj se radi posljednjih pet godina u suradnji s hrvatskim institucijama. Pritom je naglasila da je od velike važnosti suradnja s OECD-om. U odnosu na zemlje OECD-a, kaže, u Hrvatskoj još uvijek ima prostora za napredak, ali postoje hvalevrijedne prakse. 'Jedan dio je na papiru, jedan dio se već implementira, a dio će se tek implementirati', dodala je.

Ante Žigman istaknuo je da su se hrvatske tvrtke od 1. siječnja ove godine nakon trideset godina riješile velikog valutnog rizika vezanog uz euro. Dodao je kako su sada u fokusu kamatni i tehnološki rizik, no da je smanjenje valutnog rizika izrazito olakšavajući faktor.

Profesor Lončarski dotaknuo se situacije u Sloveniji, od 2010. godine članice OECD-a. Kaže da se tijekom vremena dogodio tzv. trickle down, gdje su pozitivne prakse u strateškom upravljanju poduzećima postepeno sišle 'odozgo prema dolje'.

Tamara Perko iz HUB-a osvrnula se na rizike i perspektive bankarskog sektora te istaknula da su cyberrizici u ovom sektoru trenutačno najveći i kako nije pitanje hoće li doći do neke rizične situacije u kibernetičkom smislu, nego kad će do nje doći. Ipak, kaže da se pravom analizom rizika na te krize može i pripremiti.